Više je razloga zašto dolazi do ove pojave - možda je prerodila, možda joj nedostaje vode, naštetila joj je nagla promena vremena, u senci je ili ima pregustu krošnju ili je jednostavno takva sorta - a možda i sve odjednom
Nisi je zalivao. Nije oprašena. Trebalo je to prorediti. To ti je muška smokva. Pusti je, sazreće... samo su neki od komentara koje možemo čitati na društvenim mrežama ovih dana. Smokva puna ploda, ali nikako da sazri.
Isto se događa i na našem stablu petrovače. Načičkan plod do ploda, a ubrala tek četiri zrele.
Razlozi za ovu pojavu su višestruki, a evo pet najvažnijih.
Događa se da smokva, kao i druge voćke - prerodi. Budući da ne može da nahrani sve plodove, mnogi ostaju sitni i nedozreli. Tada je najbolje već ih u junu prorediti, ukloniti višak dok je veličine graška, kako bi biljka usmerila energiju na manje njih. Ako ćete sada obavljati proređivanje, budite jako oprezni jer to može uzrokovati stres biljci. Uklonite samo one zakržljale, zbijene u unutrašnjosti krošnje.
Prolazimo još jednu čudnu godinu - mnogo vlage u proleće, a onda predugačak sušni period. Smokvi, iako je otporna na sušu, tokom formiranja i dozrevanja plodova, u julu i avgustu treba obilnije zalivanje barem jednom nedeljno.
Važno je ne zalivati odmah uz deblo, već na ivicama ili stručnije rečeno, u projekciji krošnje, čak malo izvan nje - tamo se nalazi najveći deo aktivnog korenja. Dublje, retko zalivanje u toj zoni pomaže biljci da razvije snažan, dubok koren i sazri veći broj plodova.
U praksi je to najbolje izvesti tako da napravite kružni kanal, dubok 10–15 cm, u širini projekcije krošnje. U njega polako ulivajte vodu, kako bi stigla da prodre duboko, bez oticanja. Nakon toga, površinu pokrijte malčem kako bi se vlaga zadržala.
Kao što sam već spomenula, neuobičajeno hladno i kišno razdoblje u maju usporilo je metabolizam stabla što je dovelo do toga da plodovi nisu dobili dovoljno energije za sazrevanje ili pak u ključnom trenutku nisu oprašeni.
Ovo je faktor na koji ne možemo uticati, ali sa dolaskom toplijih dana, uz prikladno zalivanje, možete očekivati naglo dozrevanje plodova.
Ako je smokva pregusto olistala ili je zasenjena drugim biljkama, to može sprečiti sunce da dopre do plodova. Sunčeva svetlost podstiče zrenje - bez nje, smokva ostaje zelena.
Sadnja smokve: Na koju lokaciju, kako je zaštititi od minusa?
Sada po tom pitanju ne možete ništa, ali u kasnu zimu ili rano proleće može se sprovesti blago proređivanje krošnje, kako bi više sjetla dopiralo do unutrašnjih delova stabla.
Neke sorte smokava, posebno one koje daju dvostruku berbu, imaju dužu vegetaciju. U godinama poput ove kada vegetacija kasni za oko dve nedelje, deo plodova jednostavno ne stigne uobičajeno da sazri.
Zelene, još uvek tvrde smokve mogu se iskoristiti za kuvanje i preradu.
Od njih možete napraviti džem koji će dobro doći u zimskim, dugim večerima.
Potrebno vam je:
Operite smokve i odsecite im peteljke. Po želji ih možete prepoloviti ili naseći na četvrtine, zavisno od veličine i želje za teksturom džema. Stavite ih u veliku posudu za kuvanje. Dodajte šećer, limunov sok i dodajte oko 100 ml vode. Pustite da smesa odstoji oko 30 minuta do sat vremena, da smokve puste sok i šećer se delimično otopi.
Stavite posudu na srednju vatru te povremeno mešajte da se šećer otopi i da se smokve ne zalepe za dno. Kuvajte otprilike 30-45 minuta, dok smesa ne postane gusta i prozirna, a plodovi se raspadnu (zavisno od toga volite li komadiće ili finiju teksturu). Po potrebi možete usitniti štapnim mikserom na kraju.
Pred kraj kuvanja, dodajte vanilin šećer, malo narendane limunove ili narandžine korice za dodatnu aromu.
Vrući džem odmah sipajte u sterilisane tegle, zatvorite poklopce i okrenite ih naopako nekoliko minuta da se vakumiraju. Kad se tegle ohlade, prebacite ih na hladno i tamno mesto. Džem je spreman za konzumaciju nakon nekoliko dana, a može trajati i do godinu dana ako je dobro konzervisan.
Tagovi
Autorka