Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita od mraza
  • 14.04.2021. 17:00

Profesor Stanisavljević: Znanje je najbolji sistem zaštite od mraza

Svaki sistem zaštite, od jeftinog zadimljavanja do skupog orošavanja zahteva određeno znanje koje pre svega treba imati prilikom sadnje voćnjaka, poručuje profesor Aleksandar Stanisavljević.

Foto: Deposit/mountainpix, D. Javorovic/PIXSELL
  • 612
  • 244
  • 0

Sneg u aprilu je iznenadio mnoge, a jaki jutarnji mrazevi zabrinuli su poljoprivrednike. Rod nekih sorti voća biće desetkovan, a zbog niske temperature kasniće berba ranog povrća u plastenicima. Ipak, nije kraj jutarnjim temperaturama ispod nule.

Kako zaštititi voće od štetnih uticaja mrazeva? Pisali smo o pravilnom izboru lokacije voćnjaka, ali voćarima je i na raspolaganju sistem zadimljavanja, paljenje plinskih grejača i vetrenjača, orošavanje, ali i prava odluka o trenutku rezidbe. 

"Kada vidimo da dolazi ovakva sezona, onda treba prilagoditi rezidbu, izazvati šok. Kao kada čoveka boli desna ruka pa ga neko jako uštini za levu. Tada zaboravi na prvotan bol", slikovito opisuje vanredni profesor za voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo Aleksandar Stanisavljević, koji kaže kako je isto i sa kalibražom drveta jer nema svaki pupoljak potencijal da preživi hladnoću. 

Sistem orošavanja zahteva određene uslove

Navodi, neko ko ima manji voćnjak, može da ga zadimljava, ali niz vetar.

"Može prethodno da se posadi i nekakva barijera poput bagrema, bambusa, grabove živice. Treba paziti i na strujanje vetrova koje je važno i za oprašivanje", pojašnjava principe o kojima treba mnogo ranije razmišljati

Ističe da u slučaju mraza od pomoći može biti i protivgradna mreža ukoliko postoji "keep-in-touch" sistem kojim se ona može kompletno spustiti pod uslovima da se dnevna temperatura, kada je topao dan, unutar voćnjaka akumulira.

"Tada se ona spusti i tu možemo dobiti temperaturu višu za jedan i po stepen", otkriva. 

Pad temperature ugrozio rane sorte kajsije - rešenje antifrost sistem?

Ističe kako efikasan sistem za naše voćare može biti orošavanje, ali je on skup jer zahteva određene uslove.

"Kao prvo, to je idealna lokacija i zemljište. S aktivnostima se kreće kada je nula i sa isto toliko i završava. Ako je cvet u pupu, velika je šansa da će ostati zaštićen. Ako je voćka procvetala, šanse su manje, a gotovo nikakve ako je plod već zametnut", pojašnjava i dodaje da su najugroženije marele, kajsije, breskve, višnje, trešnje, zavisno od toga radi li se o ranoj ili kasnoj sorti. Kaže da je stoga najvažniji lokalitet. Čak je bolje izabrati severnu stranu jer su tamo manje razlike u kretanju vegetacije. 

Problem koji nastupa nakon orošavanja su moguće infekcije do kojih dolazi već oko 13°C i visoke vlage.

I kod orošavanja je važno imati dobar lokalitet (Foto: Depositphotos/mountainpix)

"Osim toga, ovaj sistem troši 30 kubika vode na sat po hektaru, a orošavanje traje po nekoliko sati. Morate imati zalihu vode za nekoliko dana pa treba proceniti što se više isplati", poručuje Stanisavljević.  

Edukacija je na prvom mestu

Kada je reč o antifrost busterima na gas i ventilatorima, kaže da za njih i voćnjak treba biti drugačije koncipiran.

"Jedan antifrost buster košta nekoliko hiljada evra, a dovoljan je za četiri hektara. Mora raditi čitavu noć, bez prekida ići u krug. Vetrenjače su za specijalne lokalitete i bojim se da ih naši ljudi ne znaju koristiti", komentariše i ističe kako se voćari premalo obraćaju stručnjacima prilikom projektovanja zasada. 

"Greške koje ste napravili prilikom sadnje, pratiće vas sve vreme. Zašto je problem obići nekoliko adresa, poslušati druge. Morate u sebe ulagati da bi izbegli greške", poručuje. 

Ivan Hižman: Orošavati već kod nule

A grešku sa sistemom za orošavanje koji je koristio prvi put, nije izbegao voćar Ivan Hižman.

Ovaj penzionisani vodoinstalater sam je, uz pomoć shema i nacrta koje mu je kreirala jedna ovlašćena firma, postavio cevi i rasprskivač u već postojeću bušotinu, tek nekoliko metara od voćnjaka jabuka. Kako kaže, oni već koriste podzemnu vodu iz obližnjeg bazena za navodnjavanje, ali i u domaćinstvu. 

"Pratio sam prognozu na jednoj aplikaciji. Rekli su da će biti od 0°C do -1°C pa sam mislio, dobro, taj će minus razrediti nešto malo cvetova. Ali, ujutro je bilo -4°C. Na sreću, nisu svi pupoljci bili otvoreni pa jabuke nisu jako nastradale", priča nam dodajući kako više nije dvoumio da li treba i to veče da koristi sistem. 

Zarobljene i zaštićene (Foto: Marko Kudec)

"Ako prognoza kaže da će biti minus, biće. Samo je pitanje koliki. Zato sistem treba paliti već kod nule. Najbolje je u voćnjak prizemno postaviti termometre i pratiti temperaturu." To je i učinio te orošavao voćnjak veličine četvrtine hektara od 19 do devet sati drugog dana. I tako tri dana zaredom

"Potrošili smo 130 kubika vode dnevno. Ali, važno je i to što je ispod voćki šoder pa je voda brzo otekla", pojašnjava ovaj voćar koji se ovom granom poljoprivrede bavi već 40 godina. Kaže, nekada je sadio na "sto šesticu" (M106 podloga, op.a.), ali shvatio je da na zemlji koji ima ona nikada nije bila bujna. Zato je pre više od deset godina posadio jabuke na podlogu M9. 

Do sada se od mraza, ako je bilo potrebe, branio dimljenjem.

"Jedne sam godine spalio i venčano odelo. Za dimljenje treba imati materijala i dimiti čitavo vreme", našalio se Hižman zaključivši da mreže nikada nije koristio jer se bojao da ih ne pokida sneg u slučaju da padne ili da pak onemoguće pčelama oprašivanje


Tagovi

Zaštita od mraza Antifrost sistem Orošavanje Koji je najbolji Zadimljavanje Lovci na mraz Vetrenjače Minus


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.