Pretraživanje tekstova
Srbija je po proizvodnji kupina među liderima u svetu. Međutim, na jugu zemlje nakon šest godina niske otkupne cene uticale su da mnogi odustanu, pa je kupinjaka četiri puta manje.
U ražanjskom kraju počela je berba kupina. Proizvođači su zadovoljni rodom i kvalitetom, ali ne i niskom otkupnom cenom, kojom ne mogu da pokriju troškove proizvodnje i uloženi trud. Jedino je izvesno da će organska biti dvostruko skuplja, prenosi RTS.
Srbija je po proizvodnji kupina među liderima u svetu. Međutim, na jugu zemlje nakon šest godina niske otkupne cene uticale su da mnogi odustanu, pa je kupinjaka četiri puta manje.
Kupina loh nes ove godine pet puta skuplja u odnosu na prošlu
"S obzirom da je velika potražnja u svetu za kupinom bila i prošle godine, da je rod koji je nama plaćan 40 dinara izvezen po ceni od 190 do 250 dinara, a ove godine je još veća tražnja - tako da smo očekivali mnogo višu cenu od 100 do 120 dinara po kilogramu", ističe Zoran Stojanović iz Udruženja voćara Ražanj za Javni servis.
Iz valjevske poljoprivredno stručne službe za Blic kažu da se za "loh nes" očekuje da se otkupna cena zadrži na nivou od 80 do 100 dinara, što je u proseku za 20 dinara od prošlogodišnjeg proseka. Tome se nadaju i proizvođači, a na području valjevskih Stava, odakle stižu najveće količine kupine u ovom delu Srbije.
Kako smo početkom meseca pisali, prema mišljenju proizvođača realna cena u skladu sa troškovima ulaganja i proizvodnje za kupinu koja se prodaje hladnjačama trebalo bi da bude od 70 do 80 centi, dok bi onu za stonu potrošnju trebalo prodavati po ceni od jednog i po evra.
Ipak, na kraju ove sezone loh nes će bolje proći na tržištu, ocenjuje stručnjak za voćarstvo Poljoprivredno stručne službe Kragujevac Biljana Milosavljević.
Tagovi
Uzgoj kupine Cena kupine Valjevska kupina Biljana Milosavljević Loh nes Niske otkupne cene
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.