Pretraživanje tekstova
Hrani se na cvetovima voćaka, povrća, ukrasnog bilja, mahunarkama, žitaricama. Teško se suzbija.
Rutava ili dlakava buba, ružičar, Tropinota hirta, je opasna štetočina voćaka. Prvenstveno napada cvetove, cvetne pupoljke, mlade listove i izdanke. Najveće štete nastaju na cvetovima jabučastih vrsta, kao što je dunja, jabuka i kruška. Međutim, napada i jagodu, koštičave voćne vrste, vinovu lozu, mahunarke, ukrasno bilje, uljanu repicu, povrće, žitarice, a posebno raž.
Ona voli i korovske cvetajuće vrste, a najčešće je možemo videti na cvetovima maslačka.
Ima jednu generaciju u toku godine. Odrasle jedinke su dužine od 10 do 12 milimetara. Veličina i obojenost ih čine uočljivim na cvetovima. Kada je dodirnemo ispustiće neprijatan miris. Telo je crne boje i obraslo dlačicama. Eliptično jaje je bele boje i veličine dva milimetra. Larva je bela do sivo-bela, duga 15 milimetara.
Odrasli insekt prezimljava u zemljištu odakle izlazi u periodu marta i aprila. Tada se intenzivno hrane i prve štetu. Minimalna temperatura za let je 15 stepeni Celzijusa. Najviše se javljaju u najtoplijem delu sunčanog dana, kada insekti aktivno lete, posećuju krošnje procvetalog voća i hrane se.
Kod jakog napada mogu za tri dana u potpunosti da unište cvetove u krošnji jabuke. Tokom noći se krije u zemljištu, ispod kamenja. Jedna ženka može da položi do 30 jaja u zemljište i aktivna je sve do kraja jula. Larve se hrane trulom organskom materijom oko dva meseca, pa se preporučuje uklanjati je iz voćnjaka. Do masovnih pojava dolazi u godinama s visokim temperaturama i nedostatkom padavina. Tokom hladnijih i kišovitih dana, insekt je neaktivan, krije se u zemljištu i na skrovitim mestima.
Prag ekonomske štetnosti kreće se od tri do pet insekata na 100 cvetova ili pet odsto oštećenih cvetova. Ako imate mali broj stabala ili manju površinu cvetajućih biljaka možete ih ručno sakupljati u jutarnjim satima stresanjem biljaka, grana ili celih manjih stabala.
Tretiranje insekticidima je teško, jer je telo rutave bube dobro zaštićeno. Poseban problem je što je to štetočina koja se javlja u vreme cvetanja kada su aktivne pčele i drugi oprašivači. Ostaci insekticida koji na cvetovima ne deluju na bubu, ali su toksični za pčele.
Larve se uništavaju obradom zemljišta, a jedu ih živina i ptice koji se "gozbe" i odraslim insektima.
Veoma su efikasne lovne posude. Najbolji rezultati se postižu sa plavo obojenim, ali mogu poslužiti bele ili ljubičaste. Posude se napune vodom, doda malo deterdženta i sok od jagode ili maline, negro ili bronhi bombone. Redovno pregledati posude i menjati sadržaj.
Najviše posuda postaviti po ivici parcele ili voćnjaka. Uginule jedinke treba posuti po parceli, jer njihov miris tera bube. Danas postoje i brojne feromonske klopke koje su efikasnije od primene insekticida.
Tagovi
Rutava buba Ružičar Tropinota hirta Oštećuje cvetove Insekt Suzbijanje rutave bube Štetočine
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.