Kovrdžavost lista breskve izaziva gljiva Taphrina deformans. Prvi simtomi se uočavaju sa pojavom mladog lišća u proleće. U poodmakloj fazi bolesti listovi se deformišu, uvijaju, menjaju boju i na kraju opadaju. Evo nekoliko saveta o tome kako suzbiti ovu bolest koja napada breskvu.
Bolest kovrdžavost lista breskve izaziva gljiva Taphrina deformans, koja napada nadzemne delove te voćke. Prvi simtomi se mogu uočiti u proleće, odmah po kretanju vegetacije, a kada se pojavi više listova, simptomi se lako primećuju. Mlado lišće počinje da se deformiše, uvija, gubi hlorofil i menja boju. Micelija gljive u parenhimu lista uništava hlorofil, on gubi zelenu boju i postaje žutocrvenkast do ljubičastocrvenkast. Prisustvo parazita Taphrina deformans prouzrokuje potpuni poremećaj u rastu i razvoju ćelija lista, zbog čega list počinje nepravilno da raste, uvija se spiralno i kompletno se izdeformiše, prestaje da raste gubi funkciju, suši se i opada.
Kako objašnjava poljoprivredna savetodavka iz Kikinde Živanka Špirić, ta gljiva prezimljava u sporama pod korom drveta, na granama i grančicama i ispod pupoljaka. Infekcija nastaje u momentu pojavljivanja mladog lista. Špirićeva ističe da vlažno vreme zimi naročito pogoduje prezimljavanju prouzrokovača bolesti, iako može prezimeti i u nepovoljnim uslovima. Spore klijaju na temperaturi oko 10°C, dok je optimalna temperatura za klijanje spora 20°C. Na temperaturama preko 26-30°C klijanje prestaje. Ukoliko leto počne rano sa sušnim periodom i visokom temperaturom, to ne odgovara prouzrokovaču kovrdžavosti lista breskve, dok mu vlažno vreme sa višim temperaturama odgovara za razvoj.
Suzbijanje prouzrokovača kovrdžavosti lista breskve treba početi tretiranjem stabala u jesen nakon opadanja listova, kao i u proleće pre kretanja vegetacije. Jesenji tretman se obavlja preparatima na bazi bakra: bakarni kreč, bakar-oksihlorid, bakrocid, bordovska čorba, kupragin, Neoram, Cuprocaffaro i drugim.
Bakarna sredstva su do danas predstavljala temelj zaštite biljaka protiv većine prouzrokovača bolesti, a naročito se to odnosi na breskvu. S obzirom na to da je količinu padavina u prolećnom periodu teško predvideti, za efikasnu zaštitu ovog voće neophodna su bar dva tretmana. Prvi tretman obavljamo dok su pupoljci potpuno zatvoreni. Tretman treba obaviti kvalitetno i sa obilnom količinom vode. Za to Živanka Špirić preporučuje plavo ili crveno ulje, u koncetraciji 2%-3%, dok drugi tretman treba obaviti u fenofazi bubrenja pupoljaka, to jest u fazi zelene tačke, kada se otvara pupoljak - odozgo na vrhu se vidi zelena tačka vrh mladog lista. Tada bi trebalo koristiti jedan od bakarnih preparata ili: Delan, Sylit, Dakflo, Akoflo, Galeon, Bravo, Odeon i Chorus.
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autor