Pretraživanje tekstova
U Ukrajini je u prošloj godini uvezeno 270.000 - 275.000 tona banana, što je za 8 do 9% više u odnosu na 2018. godinu.
Banane su toliko često voće na našim trpezama da ih gotovo doživljavamo kao domaće. Ipak, potrošači za njima ne gube zanimanje, naprotiv. Tako je Ukrajina u 2019. godini uvezla rekordnu količinu banana, sa rastom od 8 do 9% u odnosu na prethodnu, 2018. godinu, dosegnuvši 270.000 - 275.000 tona, navedeno je u saopštenju Ukrajinskog udruženja proizvođača voća i povrća.
Prema ovom udruženju, u prošloj godini svaki ukrajinski državljanin, u proseku je konzumirao više od šest kilograma banana.
Zanimljivo je da je veličina ukrajinskog tržišta banana veća od vrednosti tržišta jabuka.
Pored banana, u porastu je i uvoz drugog tropskog voća u tu zemlju. Na popisu su mandarine, narandže, limun, grejp, kaki, kivi, avokado, ananas, mango i drugo voće.
U izveštaju tvrde kako u ovim trendovima važnu ulogu igra jačanje grivne, ukrajinske valute, a u odnosu prema dolaru i evru. Uvoz tropskog voća zanimljiv je supermarketima, odnosno novim generacijama potrošača koji traže nove ukuse i žele da isprobaju nove, egzotične proizvode, navodi ukrinform.es.
Podsetimo, banane su popularne i u Nemačkoj.
Svaki Nemac godišnje pojede skoro 70 kg voća - jabuke najviše vole
Druge su na listi omiljenog voća, odmah posle jabuka, a svaki građanin Nemačke godišnje pojede 12,4 kg banana, dakle duplo više nego u Ukrajini.
A s obzirom na klimatske promene i povećanje temperature, ne bi bilo neobično da ovo tropsko voće bude uzgajano i na našim prostorima.
Tagovi
Uvoz banana Ukrajina Vrednost Grivna
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!