Plodovi su izuzetno krupni, 28-29 mm, što je standard za EU i rusko tržište. Naša prednost je što sorte pristižu za berbu 20-30 dana pre Holandije i Nemačke. Prošle godine za vrhunske trešnje je plaćano 2,1 evra po kilogramu a danas je cena 1,6 - 1,7 evra.
Poljoprivredna stručna služba Sombor je na svom oglednom zasadu u Kamarištu, nadomak Karavukova, održala Dan polja trešnje.
Stotinak zainteresovanih voćara imalo je priliku da vidi vrhunski zasad trešnje pod sortama regina, kordija, ferovija i drugih.
Plodovi su izuzetno krupni, 28-29 mm što je standard za EU i rusko tržište. Naša prednost je što sorte pristižu za berbu 20-30 dana pre Holandije i Nemačke. Prošle godine za vrhunske trešnje je plaćano 2,1 evra po kilogramu a danas je cena 1,6 - 1,7 evra.
Na predlog Departmana za voćarstvo i vinogradarstvo 2012. godine preko Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu realizovano je nekoliko projekata po stručnim savetodavnim službama u Vojvodini. Podizani su savremeni zasadi, a cilj je bio da se zaposleni u stručni službama osposobe za bavljenje savremenim tehnologijama u voćarstvu.
U Srbiji se, u proseku, godišnje proizvede 25.000 tona trešnje. Rekordna je bila 2004. kada smo proizveli 40.000 tona, a najmanji prinos je bio 2002. kada je ukupan rod bio oko 15.000 tona. Pre desetak godina uopšte nismo izvozili trešnje, a lane smo od izvoza 7.000 tona ostvarili devizni prihod od 10,5 miliona dolara.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i predsednik Društva voćara Vojvodine Zoran Keserović kaže da je struka najviše uradila na unapređenju tehnologije proizvodnje jabuka, a odmah iza nje i trešnje. O karakteristikama zasada u Kamarištu Keserović kaže:
Zoran Keserović: Plod kordije i regine ne puca
"U zasadu je podloga gizela 5, i u starom i u mladom zasadu koji se prostire na 12 hektara. Koristili smo knip sadnice. Reč je o sadnicama sa prevremenim grančicama. Sadnice smo posadili u jesen, što se pokazalo kao jako dobro. Kod kordije u drugoj godini se očekuje rod od dva do četiri kilograma. Kao vodeće sorte izabrali smo kordiju i reginu i kao oprašivače carmen, grace star i sweet lorenz. Kod kordije i regine ne dolazi do pucanja plodova i ne treba plastični pokrov, već samo protivgradna mreža".
Nakon zimske rezidbe u avgustu, u zasadu rade kasnu zelenu rezidbu. Tada prekraćuju jednogodišnje poraste, da bi se u njihovoj osnovi formirali generativni pupoljci. Na takvim pupoljcima se kasnije formiraju najkvalitetniji plodovi, koji ujednačeno sazrevaju.
Koordinatorka Prognozno-izveštajne službe u Somboru Tatjana Veselinović kaže da se u zasadu trešanja u Kamarištu prednost daje preventivnoj zaštiti:
"Tretmane smo počeli bakarnim preparatima u fazi pucanja pupoljaka. Tokom cvetanja, akcenat smo dali na zaštiti od monilije. Prvi tretman smo dali na početku cvetanja i u precvetavanju drugi. Izbor preparata je bio na preventivnim fungicidima. U koštičavim vrstama voća na postoje fungicidi koji deluju kurativno. Pošto smo uneli bumbare u zasad, insekticide smo koristili tek po precvetavanju".
Pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu Marko Rovčanin kaže da Sekretarijat ima više novca na raspolaganju u odnosu na lane i poziva voćare da apliciraju na konkursima:
"Ove godine nam je za navodnjavanje na raspolaganju 450 miliona dinara, za protivgradne mreže izdvojili smo 320 miliona dinara, ulažemo u hladnjače, u plastenike i izdvojili smo 50 miliona dinara za preradu u voćarstvu i vinogradarstvu. Pozivam voćare da konkurišu. Interesovanje je veće nego prethodnih godina. Posebno se boduju mladi u poljoprivredi do 40 godina i gde su žene nosioci gazdinstava".
Rovčanin kaže da je deo konkursa završen 31. maja. U toku je obrada dokumentacije i nakon "preseka stanja" očekuje raspisivanje novih ciklusa za jesen.
Foto: Đorđe Simović
Povezana biljna vrsta
Foto prilog
Tagovi
Autor