Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Oblačinska višnja
  • 27.02.2022. 12:00
  • Nišavski okrug, Merošina

Za kilogram višnje ove godine - 80 dinara, ali?

Na području opštine Merošina i dalje nema ni jednog ozbiljnijeg prerađivačkog kapaciteta, tako da će proizvođač višanja i i ove godine zavisiti od otkupljivača i njihove "dobre volje".

Foto: Biljana Ljubisavljević
  • 6.811
  • 435
  • 0

Proizvođači oblačinske višnje sa područja opštine Merošina za zebnjom očekuju predstojeće mesece jer ih očekuju i ozbiljan rad i ozbiljna ulaganja u višnjike, a uslovi na tržištu nisu se promenili u odnosu na prošlu godinu tako da ne mogu da očekuju višu cenu tog voća.

Stručni saradnik za poljoprivredu u opštini Merošina Hranislav Stojanović rekao je za Agroklub da prerađivački kapaciteti na području te opštine nisu značajno uvećani u odnosu na prošlu godinu, pa će proizvođači ponovo zavisiti od otkupljivača i njihove "dobre volje".

Šta je sa "Voćarem"?

Prema njegovim rečima, u "srcu" proizvodnje oblačinske višnje i dalje nema ni jednog ozbiljnijeg prerađivačkog kapacitet.

Cena višnje viša od prošlogodišnje, ali voćari "napuštaju" svoje zasade?

"Od prošlogodišnje berbe do sada na ovom području izgrađena je samo jedna manja hladnjača, kapaciteta oko 500 tona. Da je "Voćar" proradio kao što je bilo najava i da može da preuzme makar 500 vagona ovog voća, onda bi to bila druga priča. Proizvođači bi imali alternativu, ne bi bili prinuđeni da prodaju višnje otkupljivačima", istakao je Stojanović.

Prema njegovim rečima, sasvim je sigurno da ova firma, koji je u stečaj otišao pre devet godina, neće uskoro ponovo proraditi. 

"Kako smo nezvanično saznali, prodaja "Voćara" grčkoj kompaniji završila je pred Privrednim sudom i pitanje je kada će taj spor biti razrešen. U startu je u toj prodaji bilo mnogo nelogičnosti. Hladnjača je prodata za 200.000 evra, iako samo njen plac od 3,5 hektara vredi 400.000 do 500.000 evra, a staro gvožđe i bakar na tom placu vrede oko pola miliona evra."

Prerađivači više plaćaju otkupljivačima nego proizvođačima

Naš sagovornik je istakao da veća ponuda od potražnje već godinama imaju za rezultat izuzetno nisku otkupnu cenu višnje na u merošinskom kraju u kojem je nekada bilo 2.000 hektara zasada tog voća. Pre dve godine, dodao je, otkupna cena prve klase bila je 20 do 25 dinara po kilogramu, a prošle godine je otkup krenuo sa 30 dinara, a završio je sa 50 dinara po kilogramu.

Nekada je u merošinskom kraju bilo 2.000 hektara pod višnjom

"Nikako ne možemo da shvatimo činjenicu da prerađivači u Srbiji više plaćaju otkupljivačima, nego proizvođačima. Prošle godine su našim proizvođačima, kada bi odvezli višnju direktno kod njih, plaćali 50 dinara, a prerađivačima 60 dinara. Tako da ne čudi što se otkupljivači hvale da za jedan dan u vreme berbe zarade i 30.000 evra", rekao je Stojanović.

Merošinska - najbolja u Srbiji

Kako je kazao, to što je Merošina zaštitila geografsko poreklo oblačinske višnje nije donelo ništa dobro proizvođačima, već je naprotiv dodatno snizilo cenu tog voća.

"Mi smo dokazali da je oblačinska najbolja u Srbiji, da ima najviše suve materije, ali kako nemamo finalni proizvod, imamo zbog toga samo štetu. Prerađivači sada kupuju našu višnju za presovanje i proizvodnju koncentrata za sokove, a ne za iskoštičenje. Za tu namenu kupuju onu iz Vojvodine i Šumadije koja ima manju koncentraciju suve materije."

Prema njegovim rečima, sa sadašnjom izvoznom cenom smrznute višnje od 1,30 do 1,50 evra za kilogram proizvođačima bi moglo da se plati 80 dinara.

"Nekada je otkupna cena jednog kilograma višanja bila jednaka jednom litru nafte, ali sada bi odgovarala i cena do jednog evra. Međutim, sa ovakvim stanjem na tržištu teško da ćemo to postići", mišljenja je naš sagovornik.

Izazovna situacija

On je kazao da je prošlogodišnji rod oblačinske višnje bio u globalu prepolovljen jer proizvođači nisu želeli, niti su imali para da ulažu u zasade nakon katastrofalno loše prethodne dve godine.

"Ovo voće zahteva ozbiljna ulaganja, a mnogi su odustali od toga i ozbiljne proizvodnje jer nemaju računicu. Situacije sada gora nego prošle godine jer su đubriva i zaštitna sredstva poskupela za 50 do 150 odsto."

Proizvođači nisu ulagali u zasade zbog loših godina

Đubrenje, dodao je, zavisi od sastava zemljišta, pa tako voćari na području Merošine treba da koriste đubriva u kojima ima fosfora i azota jer oni manjkaju u zemljištu, a ne moraju đubriva sa kalijumom jer njega u zemlji ima u solidnim količinama.

Naglasio je da ozbiljne proizvodnje višanja nema ukoliko se svako stablo ne nađubri sa barem pola kilograma veštačkog đubriva, ali smo mi nažalost, došli u situaciju da džak đubriva urea košta kao jedan ar zemlje, pa mnogi proizvođači stablima "bace" po šačicu, a "to je ništa".  

"Mnogo toga u jednoj sezoni zavisi i od vremenskih prilika tokom proleća, posebno u vreme cvetanja višanja. Ukoliko je kišni period tokom cvetanja onda je oplodnja loša, a samim tim i prinos, bez obzira da li su u višnjiku ispoštovane sve agrotehničke mere", objasnio je.

Rezidba završena, za zaštitu rano

Kako je kazao, proteklih dana je završena rezidba višanja, bilo je i krajnje vreme za đubrenje, dok je za zaštitu još rano.

"Kada krene vegetacija potrebno je da se uradi plavo prskanje, ali najbitnije je da se tokom cvetanja voćke zaštite od monolije. Ona zna nekada da bukvalno desetkuje rod, ali i da uništi i grane i grančice koje se potom teško obnavljaju."

Prema rečima našeg sagovornika, izvesno je da će se zasadi višnjika na području merošinske opštine i dalje smanjivati, jer retko ko sadi nove, a mnogi zarastaju u korov zbog neisplativosti proizvodnje, ali i zbog žilogriza koji na tom području desetkuje stabla.


Foto prilog


Tagovi

Oblačinska višnja Zasadi Cena višnje Hranislav Stojanović Merošina


Autorka

Biljana Ljubisavljević

Više [+]

Diplomirani ekonomista, a nesuđeni bankar. Igrom slučaja se odmah nakon studija našla u novinarskim vodama i tu ostala. Kao najlepši deo ovog posla smatra terene u prirodi. Nekoliko novinarskih nagrada osvojila je upravo izveštavajući o zanimljivim ljudima koji žive i rade na selu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U jednoj predškolskoj ustanovi u Knjaževcu