U regionima sa ranim jesenjim mrazevima ovo voće bolje je saditi u proleće.
Iskustvo koje imam, pokazuje da je ogrozd najbolje gajiti po sistemu žive ograde, što nameće potrebu da razmak u redovima bude uvek znatno manji nego onaj međuredni. Pri tome, potrebno je voditi računa o smeru pružanja redova.
Na većim visinama poželjno je da njihov smer bude sever - jug, u cilju pojačanja osvetljenosti sa istoka, a na nižim položajima i ravnijim terenima, u pravcu istok - zapad, radi slabljenja osunčanosti i nepovoljnog uticaja suše. Ovo treba primeniti naročito na područjima sa češćim kasnim prolećnim mrazevima, koji mogu oštetiti cvetne pupoljke, cvetove ili tek zametnute plodove.
Preporuka je da se gaji na špaliru i to na razmaku od 2-2,5 m između redova i na 0,6 x 0,75 x 1,20 i 1,50 m u redu, kao i na odstojanju tri metra međuredno i 1,5 m u redu, uglavnom u skladu sa plodnošću zemljišta i bujnosti sorte.
S razmakom mora biti usklađen i broj grana u grmu, obično tri do šest u prvim i 12 - 15 u kasnijim godinama, pri punoj rodnosti. Uzgojen na ovakav način daje i do 40 tona po hektaru.
U svakom slučaju optimalno rastojanje omogućava primenu mehanizacije za obradu zemljišta, zaštitu od bolesti i štetočina, kao i u samoj berbi. Mora se težiti da ono bude dovoljno, ali da se istovremeno uskladi i s omogućavanjem visokih prinosa koji u najvećoj meri zavise od broja biljaka po jedinici površine.
Treba ga saditi u jesen i to što ranije jer se tako postiže obnavljanje korena još pre početka zime, a u proleće bujnije i blagovremeno raste, što je vrlo korisno za dobar razvoj i obilnu rodnost. U regionima sa ranim jesenjim mrazevima bolje je da se sadi u proleće.
Dubina sadnje je na četiri-pet centimetra više nego što bi bila u rasadniku, kako bi nekoliko najnižih pupoljka bilo pokriveno zemljom. Time se ojačava celi grm ogrozda.
S obzirom na duži rok iskorišćavanja plantaže ove voćne vrste (15-20 godina), izboru i pripremi tla neophodno je posvetiti posebnu pažnju, kao osnovnom preduslovu od kojeg bitno zavisi uspeh u proizvodnji.
Ako je zemljište dobrog kvaliteta, odnosno ako nije reč o nekoj svežoj krčevini drvenastih dugogodišnjih biljaka, treba ga izrigolovati na celoj površini, na 45-50 cm.
Ukoliko nije plodno, bogato humusom i mineralnim hranivima, potrebno je pre rigolovanja po celoj površini ravnomerno rasturiti 30-40 tona dobro zgorelog stajnjaka, 800-1.200 kg superfosfata i 250-300 kg kalijum-sulfata ili kalijumove soli, po hektaru.
U skladu sa prilikama, ove količine mogu biti manje ili veće, što će pokazati hemijska analiza zemljišta koja mora prethoditi podizanju svake plantaže.
Najčešće bolesti ogrozda su:
Najzastupljenije štetočine ogrozda su:
Navedeni štetni insekti suzbijaju se sa jednim do dva prskanja, odmah posle precvetavanja. Preporuka je primeniti neko od sledećih sredstava: Chromorel, Mospilan, Direkt, Actara.
Veliki uspeh u borbi protiv bolesti i insekata postignut je i uzgojem otpornih hibrida.
Prema iskustvima stečenim u našim krajevima, za ovu svrhu mogu se uspešno koristiti herbicidi na bazi dihlobenila i simazina i to pre pojave korova, kako bi se sprečio njihov razvoj, kao i posle pojave korovskih vrsta, u cilju njihovog uništavanja.
Tagovi
Autorka