Vladimir Ignjatović godinama gaji višnju na površini oko dva hektara i ne pamti da je godina bila nekad poput ove.
Usled čestih temperaturnih oscilacija, kasnog, prolećenog mraza, previše kiše u maju i junu i niske otkupne cene, berba višanja u Srbiji se već privodi kraju, a čini se samo što je počela. Poljoprivredni proizvođači ni ove godine nisu imali sreće kako sa prinosom i kvalitetom, tako i sa otkupnom cenom koja iznosi oko 40 dinara po kilogramu, osim za prvu klasu, čija je cena 55 dinara po kilogramu, ali takva je retkost.
Od toga na mašinsku berbu "ode" od 18 do 22 dinara, pa iz tog razloga, mnogi poljoprivrednici nisu ni želeli da beru, već su rod ostavili na stablu.
Inženjer građevinarstva iz knjaževačkog sela Jakovac Vladimir Ignjatović godinama gaji višnju na površini oko dva hektara i ne pamti da je godina bila nekad poput ove.
"Naši višnjari se nalaze na više lokacija. Pre desetak godina smo je posadili na površini od 40 ari, nakon par godina smo proširili proizvodnju na još 65, i pre dve godine je posađeno još oko hektar. Godine kao što je ova nisu tako česte, ali je i ta loša morala da se desi", kaže Ignjatović i opisuje da ih je najpre zadesio kasni prolećni mraz, a potom i loše vreme praćeno kišom u fenofazi "belih balona", kada nisu mogli da obavimo redovnu zaštitu protiv monilioze.
"Usled nešto nižih temperatura u fenofazi cvetanja, višnja se slabije oprašila, pa je samim tim došlo i do smanjenog roda na kraju. Uprkos mnogim nedaćama ove godine, njen kvalitet nije bio loš do onog trenutka dok nije pao grad u maju mesecu kada je voćka bila u međufazi, između zrna graška i promene boje ploda."
Kako dalje napominje, najmlađim višnjama je ovo vreme pogodovalo iz razloga što su se prošle godine usled suše mnoge sadnice osušile, u međuvremenu su ih presadili, pa su se ove godine sve primile, a u tome su im pomogle česte kiše.
"Čak su i znatno napredovale", kaže naš sagovornik.
S obzirom da vreme ove godine nije išlo u prilog mnogim poljoprivrednicima, Ignjatović ističe da osim monilije koja je prisutna u gotovo svim višnjarima, nije imao drugih problema u proizvodnji.
"Grinje su se malo pojavile pred samu berbu, čak i pored primene akaricida, pa ćemo preparat opet ponoviti ovih dana. Monilioza je takođe prisutna, ali tu su malo i posledice mraza. Iz tog razloga je bitno obaviti jesenji, ali i zimski tretman bakarnim preparatima, kako bismo sprečili patogenima da u narednoj godini ostvare zarazu", ističe ovaj mladi poljoprivrednik i dodaje da je sav ovogodišnji rod pripao drugoj klasi po ceni od 35 dinara.
"I pored ovako loše godine kako kvalitativno tako i finansijski, planiram na jesen da proširim svoju proizvodnju i posadim još 1,3 hektara višnje. Nadam se da se godina kao ova neće skoro ponoviti", završava Ignjatović.
Već nekoliko godina su gotovi svi odustali od ručne berbe i prešli na mašinsku radi veće isplativosti. Ove godine pojedini poljoprivrednici koji nisu predali rod otkupnim stanicama zbog niske otkupne cene, obrali su ručno svoje višnjare, pa će plodove koristiti za pravljenje rakije, džema i ostalih poslastica.
Jovana Jovanović iz Zaječara zajedno sa svojim suprugom godinama gaji višnju. Kako kaže, do sada su je svake godine prodavali otkupljivačima, ovoga puta, zbog neisplativosti, to neće učiniti.
"Iskoristili smo priliku da za vikend oberemo višnje od kojih ćemo napraviti kompot, džem, rakiju i sok. Nažalost, nije nam se isplatilo da platimo berbu i pokrijemo troškove pesticida, pa smo se odlučili na ovaj korak", ističe Jovanovićeva.
Ovogodišnji kvalitet roda ovog voća u Jakovcu je generalno lošiji nego proteklih godina, pa su pojedini zasadi zaraženi moniliozom, a prisutna je i pegavost lista.
Sa druge strane, u topličkom okrugu, većina poljoprivrednika je odustala od berbe ove godine. Neki su čak posekli stabla, dok su mnogi ostavili rod na granama, razočarani otkupnom cenom koja ne prelazi 40 dinara.
Nebojša Jović, poljoprivrednik iz prokupačkog sela Vodice planira da odustane od uzgoja ove voćne vrste čija je otkupna cena nekad išla i preko 100 dinara, a sada ne mogu čak da pokriju troškove berbe i zaštite.
"Kvalitet višnje ove sezone nije bio loš, osim što je rod nešto manji nego prošle godine kada ju je 'obrao' grad. Odustali smo od berbe, jer ne možemo da pokrijemo uložen rad, troškove pesticida i mašinsku berbu.
Godinama je loša situacija sa otkupnom cenom u Topličkom okrugu, pa mnogi poljoprivrednici polako odustaju od gajenja voća čije se najveće površine nalaze baš u ovom kraju", ističe Jović i dodaje da je Vlast obećala pomoć, ali "koliko vidi od toga nema ništa".
Tagovi
Autorka
That_Miodrag
pre 1 godinu
Ko ima dobro voće, svakako da je najbolje da napravi džemove i kompote i ako ima uslove i sokove. Džem u teglici od 500 grama mislim da može da se proda za minimum 200 dinara, možda i više. Ko može da napravi sa stevijom ili brezinim šećerom (ne podiže glikemijski nivo, mogu da jedu dijabetičari) apsolutno može 500 grama da proda za 350 din. Jeste, i tegle koštaju, i šećer ili zaslađivači koštaju, i struja za kuvanje košta, i smanji se količina kad se pravi džem, ali 400 din po kilu za običan džem i 700 din za onaj bez šećera nije malo u odnosu na sramnih 50 din po kilu višanja (posebno u ovako lošoj godini) koje nude otkupljivači.
Miljan Cvetković
pre 1 godinu
Ove godine je jako loš kvalitet višnje u pojedinim knjaževačkim selima koja su bila pogodjena gradom