Berba kajsije uveliko je u toku. Po procenama stručnjaka sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, ove godine je dobra rodnost tog voća. Kako navode, očekuje se od 30 do 35 hiljada tona kajsije. Međutim, ističu, cena na tržištu ne zadovoljava potrebe proizvođača.
Ova godina je druga po rodnosti u poslednjih deset godina kada su u pitanju kajsije, navodi Zoran Keserović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Prema njegovim rečima, pad cene sa 70 na 40 dinara po kilogramu odgovara potrošačima, ali ne i proizvođačima.
"Bez obzira na izmrzavanje koje smo imali na početku godine, ove godine očekujemo dobru rodnost po mojoj proceni. Ipak, mnogi proizvođači se žale na cenu ove godine. Ali, one prve kajsije su išle po ceni od 60 do 70 dinara. Sorte koje su sazrevale u trećoj dekadi juna meseca bile su oko 55 do 60 dinara. Sada je došlo do pada cene, mislim da se za rakiju otkupljuje za 25 do 35 dinara, a kao konzumna i kvalitetna može da ide do 45 dinara," navodi Keserović.
Studenti nastavljaju stopama očeva i počinju proizvodnju kajsija
Kako dodaje Keserović, i izvoz kajsije je smanjen objašnjavajući da je na to uticala i sama država uredbama koje je donela. Uredba, koju je donelo Ministarstvo za poljoprivredu, dosta je uticala na izvoz ovog voća jer su, ističe, strogi kriterijumi oko izvoza.
"Izgubili smo male izvoznike koji su otkupljivali, ali mislim da proizvođači kajsije koji dobro rade i koji imaju prinos od 25 do 30 tona, mogu dobro da zarade. Može lepo da se zaradi," poručuje Keserović.
Keserović kaže da su klimatske promene uticale i na cenu ovog voća. U zavisnosti od godine, cena kajsije se menjala od 30-35 evrocenti čak do 90 evrocenti. Kako Keserović objašnjava, u poslednje vreme došlo je do dosta izmrzavanja kajsija pogotovo u ravničarskom delu. Naglašava da je, one godine kada kajsija dosta izmrzne, dosta visoka cena tog voća.
"Imamo takođe velikih problema sa štetama od grada koje su svake godine evidentne. Očigledno je da i sa kajsijama moramo preći na savremene, intenzivne zasade kao što smo to uradili kod jabuke i kod trešnje za guste zasade. Obavezno je da se stavljaju i protivgradne mreže, jer one ne štite samo od grada već štite i od žegotina. One nisu prisutne samo kod jabuka nego i kod kajsija," objašnjava Keserović.
U narednom periodu voćari moraju da pređu na intenziviranje i podizanje gustih zasada sa protivgradnim mrežama i obavezno navodnjavanje, jer je kajsija, kako ističe, posebno osetljiva na nedostatak vlage, pogotovo u julu i u avgustu. Voda je, navodi, način da se kajsiji dodaju hranljivi elementi.
Objašnjava i da nagle promene temperatura sa 36 na 15 stepeni nisu pogodovale sortama koje su sazrevale u tom periodu. Te promene, objašnjava, dovele su do naglog sazrevanja i do male količine rastvorljivih materija i veoma brzo su kajsije, počele da brašnjave. Za kajsiju je dobro što je u poslednjih nekoliko dana temperatura od 18 do 22 stepena i što se noću temperature spuštaju do 16 i 17 stepeni.
"U vreme sazrevanja voća i kajsije veoma je važno da noćne temperature budu jako niske kako bi se spustio intenzitet disanja i kako bi rastvorljive i suve materije bile što više u kajsiji. Bez obzira na sve probleme, mislim da proizvođači kajsije ove godine ne bi trebalo da budu nezadovoljni," ocenjuje Keserović.
Savet proizvođačima, prema njegovim rečima, je da pređu na više faze obrade, da se udružuju i naprave destilerije kako bi imali svoj kvalitetan proizvod sa kojim mogu da se pojave na tržištu kada cena bude bila odgovarajuća. Kajsija je, kako ističe, jedan prepoznatljiv srpski brend koji može da se proda u izvozu.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka