• Jesenje đubrenje
  • 14.10.2018. 15:00

Povećajte plodnost zemlje jesenjim đubrenjem

Jesen je idealno vreme da zemljištu vratimo organsku materiju koju su plodovi izneli. Dodavanjem organskih đubriva obogaćujemo živi sloj zemljišta i podstičemo njegovu biološku aktivnost, što će rezultovati boljim rodom sledeće godine.

Foto: Pixabay/sabinevanerp
  • 2.748
  • 190
  • 0

Sezona plodonošenja se završila. Plodovi voćaka i povrća su izneli velike količine hraniva iz zemljišta, a na nama je da izvršimo obogaćivanje zemljišta kako bi spremno dočekali sledeću sezonu i osigurali dobar rod. Bez aktivnog površinskoj sloja bogatog organskim materijama, zemljišnim mikroorganizmima i drugim organizmima - nema plodnosti. Taj živi sloj je dubine od 20 cm do 30 cm i sporo se obnavlja, a on je odgovoran za uspešan rast i razvoj biljnih vrsta.

Delujmo zajedno sa prirodom

Bez organske materije zemlja gubi plodnost. Veliki broj poljoprivrednika nakon skidanja useva u potpunosti očisti parcelu, ne ostavljajući biljne ostatke i ne dodaju organsku materiju, koja bi poslužila kao hrana zemljišnim organizmima. Na taj način zemljište iz godine u godinu gubi humusni sloj koji nastaje razgradnjom organske materije. Time se gubi plodnost zemljišta, koju više ne možemo nadomestiti dodavanjem veštačkih mineralnih đubriva.

Redovnim dodavanjem organske materije popravljamo fizičke, hemijske i biološke karakteristike zemljišta. Mi na taj način delujemo u skladu sa prirodom i pomažemo obnavljanje živog sloja zemlje. Proces nastanka ovog sloja u prirodi je veoma spor. Zbog toga je veoma važno da ga očuvamo.

Za nastanak jednog centimetra  živog sloja potrebno je i do 1.000 godina.

U malim baštama, dvorištima, malim amaterskim voćnjacima, dovoljno je svake godine odvojiti malo vremena, kako bismo zemlji vratili ono što su plodovi izneli. Na većim parcelama organsko đubrivo se dodaje nakon tri do pet godina, u zavisnosti od kvaliteta zemljišta i namene parcele.

Biljke i hraniva

Biljkama za rast i razvoju su, osim vode i sunca, potrebni minerali. Upravo minerale, ali i druge materije iz zemljišta pristupačnim za usvajanje putem korenovih dlačica, zemljišni organizmi transformišu u oblike koji su biljkama odgovarajući. Minerale koje biljke usvajaju možemo podeliti u dve grupe:

  1. Makroelementi: N-azot, P-fosfor, K-kalijum, Ca-kalcijum, Mg-magnezijum, S-sumpor
  2. Mikroelementi: Fe-gvožđe, Cu-bakar, Zn-cink, B-bor, Co-kobalt, Mo-molibden i drugi.

Organska đubriva koja dodajemo su različitog sadržaja, a u zemlji se razlažu duži vremenski period. Ona podstiču biološku aktivnost zemljišta, jer, pored minerala, sadrže čitavu lepezu korisnih materija. Što neko zemljište ima veći sadržaj zemljišnih organizama, to je ono plodnije i boljih karakteristika. U organskoj poljoprivredi prednost se daje kombinaovanju različitih đubriva, kao što su organska i prirodna đubriva, glistenjak, mikrobiološka đubriva koja u sebi sadrže gljivice i bakterije, uzgajanje siderativnih biljaka, najčešće mahunarki, kompostna đubriva nastala tokom procesa kompostiranja iz prikupljenih biljnih ostataka.

Stajnjak - najčešće organsko đubrivo

Najčešće se kao organsko đubrivo koje dodajemo u jesen koristi stajnjak. Kvalitet stajnjaka zavisi od vrste životinje, načina držanja životinja, starosti i čuvanja stajnjaka. Kvalitet stajnjaka zavisi i od starosti životinje. Mlade životinje bolje iskorištavaju hraniva od starijih, pa je njihov stajnjak siromašniji hranjivim materijama.

Stajnjak se u zemlji razlaže duži vremenski period od tri do pet godina. U prvoj godini oslobađanje hraniva je do 50%, druge 30%, a treće 20%. To treba uzeti u obzir kada planiramo setvu i sadnju i pravilno odabrati odgovarajuće povrtne vrste i intenzitet naknadnog đubrenja. Dodavanje stajnjaka se obavlja u osnovnoj obradi zemljišta ili pre setve rano u proleće. Rasturanje stajnjaka treba obaviti po hladnom i tmurnom danu. Što pre uneti stajnjak u zemljište. Ovakav način dodavanja stajnjaka spriječiće gubitak hranjivih elemenata iz stajnjaka.

Kada je najbolje vreme za izvoženje i rasturanje stajnjaka?

Goveđi stajnjak sadrži veću količinu vode i sporo se razgrađuje u zemljištu. U ovom stajnjaku se nalazi veća količina slamne prostirke, što obogaćuje zemljište humusom. Koristi se u količini od 3 kg/m do 4 kg/m².

Za razliku od goveđeg stajnjaka, ovčiji stajnjak sadrži manje vode, ali se odlikuje većim sadržajem azota. Zbog toga je ovčiji stajnjak bolje dodati u proleće pre setve.

Glistenjak, kompost, zeleno đubrivo

Osim stajnjaka, đubrenje možemo izvršiti i drugim organskim đubrivima: glistenjakom, kompostom, sjetvom biljaka za zeleno đubrivo.

Glistenjak je proizvod glista, koje su razložile organsku materiju. Odlikuje se bogatim sadržajem humusa. Odličan je za primenu na siromašnim zemljištima. Primenjuje se u količini od 0,2kg/m² do 5kg/m². Količina zavisi od kvaliteta zemljišta. Što je zemljište siromašnije, dodaje se više glistenjaka.

Kompost se najčešće dodaje pre setve ili sadnje. Dodaje se kod jesenje sadnje voćaka u sadne rupe, prilikom setve i sadnje zimskog povrća, kod pripreme gredica, za đubrenje višegodišnjih vrsta. On deluje u zemljišti jednu do dve odine, a dodaje se u količini od 3 kg/m² do 6kg/m².

Sve prednosti "zelenog đubrenja"

Biljke namenjene zelenom đubrenju odlikuju se brzim porastom zelene mase, koja se zaorava i obogaćuje zemljište velikom količinom organske mase i mineralnih materija.


Tagovi

Jesenje đubrenje Stajnjak Glistenjak Kompost Zeleno đubrenje Hraniva Plodnost zemlje


Autorka

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi