Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Litijum
  • 13.05.2021. 12:00

Električni automobili za zdraviju sredinu i litijum - oksimoron

Šta je to što povezuje električne automobile, litijum i poljoprivredu i isključuje jedno drugo?

Foto: Depositphotos/miflippo
  • 484
  • 507
  • 1

Nedavni svetski izveštaji pokazali su da je prošle godine prodaja električnih automobila dosegla rekordnu brojku od tri miliona prodatih vozila, odnosno prodaja je uprkos ekonomskoj krizi porasla za 41 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Takođe, u skladu sa rastućom skalom i predviđanjima, u narednih 10 godina očekuje se ekspanzija ovih mašina.

Inače, jedan od faktora koji je doprineo njihovoj popularnosti jeste i uloga u dostizanju neto-nultih emisija na globalnom nivou. Drugim, prostijim rečima, dok vozite ovaj auto manje zagađujete životnu sredinu nego "dizelašima", jer prema podacima Svetske zdravstvene organizacie u svetu oko šest miliona ljudi umre samo zbog zagađenog vazduha. Neke zemlje su čak i stimulisale registracije, parking i punjenje ovih automobila. U međuvremenu neka druga istraživanja ukazala na to da navodno ove mašine uopšte ne čuvaju životnu sredinu koliko se smatra, odnosno da u odnosu na "dizelaše", ništa posebno manje ne zagađuju okolinu.

E, sad - kakve veze ovo ima sa poljoprivredom?

Ima i te kako - automobili "idu" na bateriju i to litijum-jonsku različitog dizajna, sličnu onima koje se nalaze u smartfonima i laptopovima, samo većih dimenzija. Životni vek tih baterija zavisi od mnogo faktora; načina punjenja i pražnjenja, radne temperature, sistema hlađenja, same konstrukcije. Takođe, baterije će se vremenom donekle degradirati i izgubiti deo svojih inicijalnih potencijala, iako kažu i da bi njen vek trebalo da traje oko 15 do 20 godina, ali sa mnogim izuzecima. Dakle, potrošna je roba, a s obzirom na najavljene prognoze rasta prodaje električnih automobila - porašće i njihova proizvodnja i upotreba.

Iskopavanje litijuma uništilo bi poljoprivrednu proizvodnju?

Nedavno smo na stranicama Agrokluba objavili tekst o tome kako iskopavanja litijuma mogu štetno da utiču na prirodu, ali pre svega na poljoprivredu. Doktori hemijskih nauka ukazuju na to da se koriste ogromne količine vode i sumporne kiseline, a kao otpadni materijali zaostaju kisele otpadne vode, dok se velika količina jalovina od flotacije koja je prethodno tretirana sumpornom kiselinom odlaže. Posledica je zagađenje okoline usled tih procesa. Sumporna kiselina bi došla u vodotokove, a sve bi se to negativno odrazilo na kvalitet zemljišta, proizvodnju plodova i na kraju sve ono što mi pojedemo, saglasni su.

Oporavak zemljišta trajao bi decenijama, a o poljoprivrednoj proizvodnji stanovništvo bi moglo "samo da sanja", bar naredne dve generacije.

Smatra se da bi aero-zagađenjem osim Srbije bile pogođene i susedne drževe; Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Severna Makedonija i Bugarska.

Zbog toga poslednjih nedelja i meseci meštani, najpre Loznice, Požege, Gornjeg Milanovca, pa i Valjeva i Jagodine bili su prilično uznemireni zbog "tiho" najavljenih iskopavanja litijuma na područuju njihovih naselja. Usledili su protesti, medijska praćenja. Da ovo nije bio bilo kakav protest, svedoči i činjenica što su na stranu pobunjenih stali i akademici, profesori, čak i dekan jednog fakulteta, dakle "naučni" svet.

Borba meštana protiv istraživanja litijuma u Pranjanima i gornjomilanovačkim selima

Povodom ovoga, oglasila se i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović koja je pojasnila da se ne govori samo o eksploataciji rude, već i o njenoj preradi, mogućnosti za otvaranje fabrike litijumskih baterija, i na kraju električnih automobila koji ih koriste.

Takođe, ispred kompanije koja bi iskopavala litijum, uveravaju javnost da kop neće biti površinski već podzemni, pa da tako neće biti kiselog otpada niti opadnih isparenja. Ali, opet...

Dakle, električni automobili koji su navodno korak ka očuvanju prirode i smanjenju uticaja klimatskih promena mogu da funkcionišu samo na litijumske baterije za čije iskopavanje rude se nepovratno oštećuje sredina, odnosno zemljište. Zar ne zvuči ovo kao jedan svojevrsni oksimoron - stilska figura o kojoj smo učili u školi sa nezaboravnim primerom "živi leš"?

Na kraju, pitanje autora teksta - potpunog laika za litijum, ali borca za pristup zdravoj hrani i sredini jeste, da li ćemo kroz pet ili deset godina svi voziti električne automobile, raditi u rudniku ili fabrici za preradu litijuma i biti "živi mrtvaci" jer će hrana koju jedemo i mesta u kojima živimo biti trajno zagađena?


Tagovi

Litijum Baterije Električni automobili Aero-zagađenja Iskopavanja Oksimoron


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...