Čitav spisak poslova u kući, oko kuće, na njivi, livadi, oko stoke, u voćnjaku, povrtnjaku i vinogradu, u pčelinjaku ili podrumu - ne čeka lepše vreme, nego mora da se obavi i po hladnoći.
Za razliku od današnjeg računanja vremena, po kome proleće počinje 21. marta i ni minut ranije, poljoprivrednici, sadašnji, a naročito oni iz davnih vremena, smatrali su da je u februaru proleće već stiglo. Zato je svaki februarski dan bio ispunjen obiljem obaveza, naročito ako nije jaka hladnoća i veliki sneg, a u mnogim prilikama - i pre topljenja snega.
Vasa Pelagić (1833. -1899.) u svom "Narodnom učitelju" preporučuje da se upravo u ovom mesecu prodaje preostala hrana, žito (jer se već sluti početak novog ciklusa), a žito koje nije namenjeno prodaji redovno da se prevrće. Trapove treba redovno pregledati, a ogolela mesta u živoj ogradi popuniti. Popravka ograda, pregled i popravka alata i mašina, čišćenje šančeva i pravljenje novih takođe su rezervisani za februar.
Pelagić, tada u XIX veku, naglašava da se savremena poljoprivredna proizvodnja ne može zamisliti bez upotrebe sortnog, deklarisanog i zdravog semena, stoga se za setvu trebi i ako je potrebno nabavlja novo, po preporuci poljoprivrednih stručnjaka i ovlašćenih ustanova koje ovakvo seme proizvode. A, svaki od Pelagićevih saveta primenljiv je i danas.
Na njivama, livadama i pašnjacima čiste se brazde i odvodnice i odvodi se suvišna voda. Rastura se stajsko đubrivo i pepeo od drveta. Izmrzle ozime useve, ako vreme dozvoljava, preći valjkom. Detelišta i livade predrljati. Krajem meseca seju se ovas i grašak, a ako je lepo vreme i može da počne oranje za letnje useve.
U vinogradima počinje riljanje za nove čokote, nastavlja se đubrenje, a krajem meseca kreće orezivanje loze i kalemljenje. Vinograd se ne odgrće, jer uvek postoji opasnost od hladnoće i mrazeva. Proizvođači vina pregledaju burad, obruče i duge, pa ako je sve u redu, dopunjavaju burad.
Pelagić savetuje najveću moguću brigu oko stoke koja treba da se oteli ili ojagnji, da bude dovoljno hranjena, napojena, utopljena, otimarena i smeštena u čist prostor. Ako ima sunčanih dana, stoka se pušta da se istrči. Vodi se računa o jagnjenju ovaca i odabiraju se priplodni ovnovi i ovce za prolećno jagnjenje.
U bašti i povrtnjaku kopaju se i prave leje. Sadi se beli luk i arpadžik, a u toplim lejama, ako je vreme povoljno, krajem meseca seju se: šargarepa, bostan, pasulj, krastavci, grašak, krompir, peršun i spanać.
Rasađuju se paradajz, plavi patlidžan, celer, paprika babura i turšijara. U toplim lejama treba brižljivo pokrivati rasad noću i po hladnoći, a otkrivati po danu i sunčanom vremenu. Ko se dobro brinuo o toplim lejama, u februaru može da ubira prve plodove: rotkvice, salatu, mladi crni i beli luk, šparglu i sitne ljute papričice koje se iznose na tržište.
U voćnjaku se nastavlja đubrenje, voćke se čiste, a suve grane uklanjaju."Sečenju kalem grančica već je krajnje vreme", upozorava Pelagić, jer kalemljenje i presađivanje voća počinje upravo u ovom delu godine.
Livade blizu potoka i reka potapaju se vodom. Na pašnjacima se rasturaju mravinjaci, krtičnjaci i kravlja balega. U pčelinjaku se sjedinjuju slaba pčelinja društva i ona bez matica.
Nema dana bez rada za poljoprivrednika.
Tagovi
Autorka