Prolećna sadnja se obavlja kada je temperatura zemlje od 5 do 7ºC. U suviše hladnom i vlažnom zemljištu dolazi do propadanja posađenih čenova.
Skoro da nema bašte u kojoj nema jarog belog luka. On se dobro čuva do sledećeg proleća. Njegove glavice se prepoznaju po tome što nemaju središnju stabljiku već su čenovi stisnuti jedan uz drugi.
Za sadnju se koriste čenovi koji su krupni, bez oštećenja i simptoma oboljenja. Glavice koje smo odabrali koje će da budu setveni materijal čuvaju se na temperaturi od 15 do 20ºC. Mesec dana pre sadnje se prenose u hladniju prostoriju gde je temperatura od 3 do 5ºC. Ovaj period "hlađenja" obezbediće bolji prinos.
Pre setve potrebno je zagrejati i potopiti glavice kako bi se podstaklo klijanje, a možemo ih ujedno zaštititi od štetočina i bolesti.
Prolećna sadnja se obavlja kada je temperatura zemlje od 5 do 7ºC. U suviše hladnom i vlažnom zemljištu dolazi do propadanja posađenih čenova.
Treba znati i da jari beli luk ne voli ni kada se posadi suviše kasno kada je temperatura visoka, jer će tada glavice ostati sitne. Zbog toga se sadnja obavlja što ranije u proleće, čim se zemlja ugreje, da se bez problema razvije koren i njegovi listovi.
Luku najbolje odgovaraju rahla zemljišta neutralne pH reakcije od 6,5 do 7. Kod odabira mesta na koje sadimo važno je da je ono osvetljeno, da nema zadržavanja vode.
Kod osnovne obrade zemljišta dobro je dodati humus ili kompost u količini 10-15 litara na 1m², a još je bolje kada dodamo dve do tri šolje drvenog pepela. Sve se to izmeša sa zemljom. Neposredno pre sadnje površinski sloj se usitni i naprave kanalići dubine oko 10cm u koje sadimo pojedinačne čenove.
Sadnja se obavlja na međuredni razmak od 15 do 20cm, razmak u redu je od 5 do 10cm, prosečno 8cm. Dubina setve je oko 3cm. Ne valja ga preduboko posaditi, jer se iscrpljuje, niče neujednačeno. Kada je proleće kišovito može doći do propadanja onoga koji je preduboko posađen. Ali, treba napomenuti ni da plitka sadnja nije dobra. Tada može da izmrzne, isuši se.
Grabljicama lagano zatvoriti kanaliće u koje smo obavili sadnju. Najbolje je kada ih prekrijemo kompostom ili humusom koji će imati i ulogu prihrane mladih biljaka.
Prilikom sadnje obratite pažnju da deo čena koji je bio vezan za glavicu okrenete na dole. Na tom mestu se razvija koren. Nije strašno ni kada pogrešite, jer će biljka da se okrene na pravu stranu samo što troši energiju i dobijate neujednačeno nicanje i rast.
Kod izbora mesta za sadnju potrebno je poštovati plodored. Nikada ne obavljajte sadnju na mesto gde je već bio beli luk ili drugi pripadnici porodice lukova, ali i krompir. Najbolje je sadnju na istoj gredici ponoviti posle tri ili četiri godine. Beli luk najbolje uspeva ako su prethodne kulture bile mahunarke, kupusnjače ili žitarice kao i bundeve.
U toku vegetacije usev treba da ima dovoljno vlage u zemlji, jer će u uslovima suše glavice ostati sitne. Potrebno je uklanjati korov. Kada se razvije 4 do 5 listova dodaje se đubrivo bogato azotom. Možemo dodati humus ili mešavinu zrelog goveđeg i kokošijeg stajnjaka u odnosu 1:10. Ne treba koristiti svež stajnjak. U vreme formiranja glavice prihrana se obavlja sa đubrivima koja su bogata fosforom i kalijumom.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka