Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Organsko pčelarstvo
  • 09.06.2020. 12:00
  • Nemačka, grad Vicenhauzen

Srbin u Nemačkoj bavi se organskim pčelarstvom: Moguća selidba košnica?

Prirodno je ugledati se na zemlje koje su uspešnije. Kako kaže Vuk Bijelac, ništa novo nije izmišljeno i potrebno je samo videti i primeniti znanje. Smatra da organsko pčelarenje nije nauka, već stvar izbora.

Foto: Vuk Bijelac
  • 2.331
  • 249
  • 1

Vuk Bijelac radi u mestu Vicenhauzen koje se nalazi u Centralnoj Nemackoj (pokrajina Severni Hesen). Pozicija ovog gradića je na samoj granici nekadašnje Istočne i Zapadne Nemačke. Manji gradovi i sela koji su bili u bili u blizini nekadasnjeg zida ostali su nerazvijeni. Jedino što je funkcionisalo je poljoprivreda, a gde je poljoprivreda tu su i pčelari. Predeo kojim je okružen podsećaju ga na rodni Balkan, jer su klima, zemljište, flora i fauna isti, pa se oseća kao kod kuće.

"Pčelinjak na kom radimo broji 800 društava 200 oplodnjaka. Sistem rasporeda košnica je paletni, a tip košnice je americki standard Dadant Blat (10). Zanimljivo je da je naš pčelinjak sertifikovan kao organski i med koji proizvodimo je 100 odsto organskog porekla sa nula odsto štetnih materija i pesticida. Pčele kojima su naseljene naše košnice nazivaju se "Buckfast". Bazirani smo isključivo na proizvodnji meda", objašnjava Vuk za Agroklub.

Koji su osnovni uslovi za organsko pčelarstvo?

Vuk ističe da organsko pčelarenje u Nemačkoj podrazumeva strogo poštovanje standarda. To znači to da košnice moraju biti farbane isključivo zaštitama na prirodnoj bazi, vosak mora biti 100 odsto čist bez tragova parafina, varoa se mora tretirati isključivo sredstvima dozvoljenim u organskom pčelarenju. Najčešće su u upotrebi mravlja i oksalna kiselina, jer su se pokazale kao najefikasnije. Bitno je spomenuti da se pri prihrani može koristiti isključivo organski kristalni šećer.

Ponuda meda kao u Srbiji

Posebno su mu se dopali uslovi u kojima pčele moraju biti kako bi se zadovoljili kriterijumi, gde kontrolori proveravaju čistoću i urednost pčelinjaka, postupanje i odnos pčelara prema pčelama (da li ima mnogo ugnječenih pčela itd.). Čak i materijal u dimilici mora biti organskog porekla.

"Vrste meda koje imamo da ponudimo isti su kao kod nas. To su med uljane repice, bagremov med, lipov med, šumski med i medljika. Interesantno je da se sve vrste meda sem bagrema plasiraju u prodaju kao krem med. Krem med je med koji je u homogenizatoru delimično kristalisan na 14°C i kao takav sipan u tegle. Nemački potrošači ga obožavaju u ovom obliku i oni kažu da nemački potrošac troši duplo više krem meda nego sirovog. Moram da priznam da se i meni jako sviđa." 

Organsko pčelarenje je stvar izbora

Kao iskusan pčelar, Vuk kaže da su pčelari svesni kakvim hemijskim sredstvima tretiraju svoje košnice i koliko je med kontaminiran pesticidima koji se koriste u poljoprivredi. Odavno je dokazana opasnost ovih materija po ljudsko zdravlje. Svedoci smo da su se prethodnih godina ogromne količine našeg meda sa Balkana koje su bile namenjene za izvoz u Zapadnu Evropu vraćale sa granice zbog prevelike koncentracije nedozvoljenih materija.

Vuk savetuje sve pčelare, da kad kreću u organsko pčelarstvo, da krenu ispočetka

Vuk se nada da će nas to naterati da pčelarimo odgovornije. Smatra da organsko pčelarenje nije nauka, već stvar izbora.

Tegla organskog meda - 20 evra

Naš sagovornik objašnjava da je cena organskog meda viša u odnosu na cenu konvenionalnog, ali da to ne utiče na njegovu potrošnju. Standard koji se tamo primenjuje, garant je kvaliteta.

"Cena organskog meda zasigurno je viša od konvencionalno proizvedenog. Mislim da je cena za kilogram bagremovog oko 20 evra. Sa prodajom nema problema. I ako je cena visoka, postoji velika zainteresovanost ljudi jer znaju kakav je kvalitet ovih proizvoda. Bioland je najveće udruženje organske hrane u Nemačkoj i njihovi standardi za organsku proizvodnju prevazilaze minimalne standarde Evropske unije. Naša kompanija je u sistemu Bioland i samim tim kvalitet naših proizvoda je maksimalan", kaže Vuk.

Iskustva sa drugog kraja planete

Naš sagovornik je imao sreću da radi kao pčelar u dalekoj Australiji i na Novom Zelandu. Tamo je mnogo naučio, ali kada se vratio u Srbiju shvatio je da njihov koncept pčelarenja nije moguće potpuno primeniti na naše uslove. Jednostavno, pčela je drugačija, klima je drugačija pa i pašni uslovi, ali i materijalne mogućnosti. Tek kada je otišao tako daleko i iskusio prirodu iz prve ruke, shvatio je da smo 'mi, ipak, Evropa'.

Kako se pčelari u Norveškoj, a šta može da se primeni kod nas?

To ga je navelo na razmišljanje šta je to što nama na Balkanu u našem sistemu rada nedostaje, da bi imali izvanredne rezultate. Prirodno je ugledati se na zemlje koje su uspešnije. Kako kaže, ništa novo nije izmišljeno i potrebno je samo videti i primeniti znanje. U nemački grad otišao je na poziv kolege profesionalnog pčelara Jovice Petrovića da mu se pridruži na velikom pčelinjaku.

"Kada pogledamo na same uslove standardizacije, naša regulativa za organsko pčelarenje je propisana odlično. Deo koji bi mogao da se izmeni jeste dozvoljavanje seobe košnica organskim pčelarima. Kontrola treba da bude na medu, a ne na geografskoj lokaciji gde se registrovani pčelinjak nalazi. Sam pčelar tako biva motivisan da bira samo najčistije i proverene lokacije jer je sam odgovoran za svoj med."

U Nemačkoj 'organski' pčelari mogu biti i 'seleći'

Kaže da je druga stvar organski šećer kog trenutno nema u prodaji na veliko u našoj zemlji, a vrlo je značajan pčelarima. Pohvalno je da je krenulo i kod nas i da će biti sve više pčelara koji se priključuju ovom organskom sistemu. Siguran je da će sa razvojem i sugestijama pčelara da se adaptiraju i regulative koje će im olakšati rad, a istovremeno biti u okviru najstrožijih kriterijuma. Što se tiče otkupa i cene, kaže da pčelari ne treba da brinu, jer je uveren da je tražnja za organskim medom mnogo veća od ponude.

"Pčelar Saša Jovanović uključen je sa velikim brojem košnica u taj sistem pa sam u razgovoru sa njim uspeo da uvidim neke razlike. U Nemačkoj je organskim pčelarima dozvoljeno da budu i seleći pčelari. Cena meda koji proizvedu je visoka i zagarantovana u odnosu na konvencionalnu proizvodnju. Mali zastoj kod nas može da bude baš taj organski šećer koji je kao resurs pčelarima u bespašnim periodima neophodan. Koliko sam video veće količine tog sećera u Srbiji nije moguće nabaviti, a ovaj koji se nudi je jako skup, pa je neisplativo", komentariše naš sagovornik i dodaje da je bitno spomenuti da je ulaskom u organski sistem pčelarenja potrebna potpuna zamena voska i nekoliko godina inkubacije da se košnica isčisti.

Pčelarenje na 1.000 m nadmorske visine

"Ono što je trik, ako ste ikada tretirali društvo amitrazom ili mitakom, čak i ako sve uradite i promenite po organskim pricipima, to drvo će zavek da otpušta sitne tragove otrova i kontaminiraće med. To će uvek praviti problem pri otkupu. Tako da ko god kreće organski neka krene ispočetka."


Tagovi

Pčelarenje u Nemačkoj Organsko pčelarenje Organsko pčelarstvo Vuk Bijelac Jovica Petrović Cena organskog meda Bakfast pčele Selidba košnica


Autorka

Julijana Radenković

Više [+]

Julijana je master diplomirani agroekonomista. Autor nekoliko naučnih radova. Moto: "Ko hoće nešto da učini, nađe način, a ko ne želi, nađe izgovor".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.