Početak i završetak polinacije mogu iz godine u godinu znatno da se kolebaju, zavisno od vremenskih prilika. Po zreloj biljci se obrazuje 500 - 3.000 semenki, sa životnim vekom do 40 godina u nepovoljnim uslovima sredine.
Već duže vreme na Balkanu izražena je pojava ambrozije (Ambrosia artemisiifolia). Ovaj teško iskorenjiv korov nije pogodan za ishranu stoke i izvor je polenskog alergena, odnosno njegov prah izaziva alergije ljudi i stoke. Njegovo izbacivanje se odigrava u jutarnjim časovima.
Ambrozija, Limundžik, Ambrosia artemisifolia je jednogodišnja zeljasta biljka, raspostranjena širom Balkana. Autohtona je u SAD odakle se uvozom semena žitarica preneta u Evropu 1863. godine. Smatra se da je širenje po Balkanu počelo 1941. godine.
Biljka je visoka metar do 1,5 m (uobičajeno oko 70 cm). U našem klimatu niče polovinom aprila meseca. Koren je vretenast i plitko usađen u zemljište. Stablo je uspravno, razgranato, sa dlačicama, na preseku četvrtasto. Listovi su jajolikog oblika, maljavi, jako izrezani u uske režnjeve. Cvetovi su sakupljeni u duge grozdaste cvasti na vrhu stabla ili grana. Cveta od jula do oktobra. Jedna biljka je sposobna, da tokom sezone proizvede čak do osam milijarde zrna polena.
Početak i završetak polinacije mogu iz godine u godinu znatno da se kolebaju, zavisno od vremenskih prilika. Po zreloj biljci se obrazuje 500 - 3.000 semenki, sa životnim vekom do 40 godina u nepovoljnim uslovima sredine.
Ambrozija raste na zapuštenim staništima pored pruga, puteva, ograda, odnosno na ruderalnim staništima, gde ne postoji dovoljno konkurentskih biljaka. Često se pojavljuje u usevima (kukuruz, suncokret, šećerna repa, soja krompir, povrće) te je primena herbicida kompleksna i neizvesna s obzirom na težnju da se pređe na ekološku poljoprivredu. Pretežno se javlja na lakšim, plodnim umereno suvim zemljištima.
Jedino sigurno sredstvo borbe je stalno fizičko uklanjanje pred cvetanje i košenje na visinu ispod 5 cm. Pošto je ovaj postupak neizvodljiv za komunalne službe svaki pojedinac mora dati svoj doprinos u vidu čupanja biljaka gde god se nađu (koren je plitko u zemljištu).
Glavni razlog za nepopularnost ambrozije je pojava burnih alergijskih reakcija na polen kod 10 odsto ljudi u svetu. U SAD je zaključeno da se najveća frekvencija prijava reakcija javlja oko 15. avgusta, pred početak nove školske godine. Manje je poznato da listom ove biljke američki indijanci trljaju kožu posle ujeda insekata kao i kod pojave kožnih oboljenja. Takođe, čaj od lista i korena pomaže kod menstrualnih bolova i oboljenja alimentarnog trakta (deo sistema organa za varenje koji započinje usnim, a završava se čmarnim otvorom).
Da li će prirodni neprijatelj ambrozije doprineti njenom suzbijanju?
Ukoliko se ambrozija pojavi u kukuruzu, suzbija se foramsulfuronom, bentazonom, u suncokretu fluorohloridonom, u soji i grašku bentazonom, u krompiru flufenacetom+metribuzinom, bentazonom, u strnim žitima, lucerki i detelini bentazonom i drugim preparatima.
Tagovi
Autor
Julijana Kuzmić
pre 1 godinu
Agroklub će pratiti i objaviti rezultate svih alternativnih načina suzbijanja ovog korova.
sanjaVA
pre 1 godinu
Pored čupanja, ostaje samo da se nadamo da će i kod nas biti lisne bube ili zlatice ambrozije. Veličine je oko 4 milimetra, vodi poreklo iz Severne Amerike, prisutna je i u Evropi. U Srbiji je prvi put registrovana 2020. godine u okolini Zemuna. Hrani se lišćem ambrozije, larva koristi veću količinu lišća u ishrani i kada pojede svo lišće, stabljika se suši i tako se sprečava da biljka cveta i plodonosi. Za sada se još uvek rade istraživanja i praćenja na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu, u Novom Sadu i u drugim Institutima i prati se kretanje ovog insekta.