U slučaju da ambroziju ne koristite kao lek, redovno je čupajte sa korenom ili, ako je na većim površinama - barem pokosite.
Ambrozija (Ambrosia artemisifolia L.) predstavlja opasan jednogodišnji korov koji brzo raste, obično do 150 cm visine, a čije seme zadržava klijavost i do 40 godina. Stabljika joj je razgranata, četvrtastog preseka i obrasla je dlačicama. Listovi su joj naspramni, jajoliki, dlakavi i višestruko perasto deljeni. Cvetovi su žućkaste boje, skupljeni u duge grozdaste cvati na vrhovima stabljike i bočnih grana.
Kako smo već pisali, kao veoma jak kompetiror, ambrozija stvara brojne probleme u poljoprivrednoj proizvodnji. Biljka se odlikuje velikom i bujnom nadzemnom masom, snažnim korenovim sistemom. Svojom robusnom biljkom ambrozija guši useve, zasenjuje mlade biljke, smanjuje prinos i može u potpunosti da uništi usev. Za razvoj su joj portebne velike količine hraniva i vode. Zbog ovih potreba ambrozija isušuje i osiromašuje zemljište. Za formiranje jedinice suve materije koristi dva puta više vode od žitarica. Najčešće su ugroženi od ambrozije usevi žitarica, mahunarki, heljde, suncokreta, šargarepe.
Ambrozija niče polovinom aprila, dok sa cvetanjem počinje sredinom jula. Cvetanje traje sve do početka prvih mrazeva. Ambrozija proizvodi pelud u velikim količinama, koji je jedan od najjačih poznatih alergena.
Klasični simptomi alergijskog rinitisa su kihanje, curenje nosa, svrab kože i sluznice, te pojačano suzenje očiju. Kao čest problem uz alergijsku hunjavicu razvija se i astma. Zbog toga se apeluje na poljoprivrednike, kao i na vlasnike, odnosno korisnike voćnjaka, vrtova i sličnih površina, da uništavaju ovaj korov, po mogućnosti dok još nije počela njegovo cvetanje.
Na manjim površinama i u slučaju pojave pojedinačnih biljaka, ambroziju je najpoželjnije uništavati čupanjem cele biljke zajedno sa korenom. Na većim površinama preporučuje se košenje biljaka tik iznad zemljišta (do 5 cm od zemlje), a što je poželjno uraditi pre cvetanja ambrozije, kako bi se sprečilo širenje peluda i stvaranje semena. Velike površine i površine pod poljoprivrednim kulturama po mogućnosti treba tretirati odgovarajućim herbicidima dozvoljenim za tu namenu. Ipak, kao ekološki najprihvatljivija mera podrazumeva se održavanje površina u nezakorovljenom stanju.
Tagovi
Autorka