• Najveći zagađivači životne sredine
  • 27.11.2017. 14:00

Intenzivna poljoprivreda zagađuje prirodu

Pored raznih pesticida, zagađenja u poljoprivredi potiču od mineralnih đubriva, navodnjavanja, stajskog đubriva, otpadaka od poljoprivrede i proizvodnje hrane i slično, kaže diplomirani inženjer zaštite bilja Lidija Vulović.

Foto: wuzefe / Pixabay, Lidija Vulović
  • 980
  • 37
  • 0

U vremenu kada se uporno radi na osavremenjivanju poljoprivredne proizvodnje, uvođenjem mehanizacije, opreme i tehnologije koja olakšava fizički, a nekad i mentalni rad čoveka, često ugrožavamo životnu sredinu.

Upravo različitim načinima upravljanja zemljišta, degradirali smo skoro 40 odsto obradive zemlje upravo zbog intenzivne poljoprivredne proizvodnje, pokazala je studija Ujedinjenih nacija iz 1991. godine.

Opasnost za životnu sredinu i za čoveka

Ove godine taj procenat je sigurno mnogo veći. Poznato nam je koliko hemijska tretiranja biljaka, preko propisanih, mogu naštetiti, ne samo životnoj sredini, nego i čoveku, samo da bi se na kraju dobio proizvod kao "umivena jabuka".

Vulović: Razni uzroci zagađenja

"Pored raznih pesticida, zagađenja u poljoprivredi potiču od mineralnih đubriva, navodnjavanja, stajskog đubriva, otpadaka od poljoprivrede i proizvodnje hrane i slično", kaže diplomirani inženjer zaštite bilja Lidija Vulović.

Zadržava se više od 90% pesticida

Pesticidi se rasturaju u sve sfere Zemlje i tako uključuju u lanac ishrane. Pri dospevanju u zemljište, pesticidi podležu kvantitativnim i kvalitativnim promenama, koje su rezultat dejstva niza vrlo složenih biohemijskih, hemijskih i fizičkih procesa. Brojna istraživanja ukazuju da se u površinskom delu zemljišta zadržava preko 90% od primenjene količine pesticida.

"U cilju borbe protiv uzročnika bolesti kod biljnih kultura, koriste se sve veće doze postojećih pesticida, a kasnije i uvođenje novih aktivnih materija u upotrebu. Tako se broj hemijskih jedinjenja u poljoprivredi stalno povećava. Kroz lance ishrane ona se naročito koncentrišu u masnim tkivima životinja, pri vrhu lanca ishrane, što takođe važi i za čoveka", upozorava Vulovićeva.

Šta su opasni otpaci?

Ti pesticidi, zajedno sa antibioticima, konzervansima i drugim, neretko se mogu naći i u proizvodima prehrambene industrije, pa i u otpacima iz poljoprivredne proizvodnje i od prerade voća i povrća. Takvi mogu biti višestruki izvor zagađenja patogenim bakterijama.

"Opasni otpaci su svi otpaci u tečnom ili čvrstom agregatnom stanju, a sadrže materije koje svojim osobinama i hemijskim reakcijama ugrožavaju životnu sredinu, život i zdravlje ljudi", objašnjava sagovornica.

Ambalaža bačena u prirodu (Flockine / Pixabay)

Na primer, iskorišćena motorna, hidraulična ulja, olovni benzin, antifriz i razne ambalaže, pa i otpadne vode od pranja i održavanja mehanizacije mogu značajno doprineti zagađenju zemljišta. S druge strane, ono što direktno stavljamo u zemlju jesu mineralna đubriva.

"Amonijačna đubriva uneta u zemljište mogu delimičnim procesom oksidacije stvoriti azotastu kiselinu, što će izazvati snižavanje pH vrednosti zemljišta, što dovodi do pojave kiselih zemljišta, sa čime se Srbija već suočava", kaže stručnjak zaštite bilja.

Kisela zemljišta dominiraju Šumadijom

Nitriti opasni za decu!

Primenom prekomerne količine azotnih đubriva dovodi do povećanja sadržaja nitrata, kako u samom zemljištu, tako i u vodama, zbog izuzetne pokretljvosti nitrata. Korišćenje vode sa povećanim sadržajem nitrata može da dovede do njihovog pretvaranja u želudcu u nitrite. Nitrit u organizmu čoveka, a posebno dece, dovodi i do ozbiljnih poremećaja u organizmu, a do čoveka nitrit može doći i preko mesa i mleka životinja koji se hrane biljkama sa nađubrenog zemljišta.

"Zbog svega, upozoravamo poljoprivrednike i sve one koji se bave bilo kojom proizvodnjom u poljoprivredim da poštuju karence preparata, pravilno odlažu ambalažu pesticida i drugih otpadaka iz proizvodnje ili održavanja iste, kao i da u dozvoljenoj meri đubre svoje oranice", savetuje Lidija Vulović.

Foto: wuzefe / Pixabay, Lidija Vulović


Tagovi

Zagađenje Priroda Životna sredine Intenzivna Proizvodnja Poljoprivreda Mineralna đubriva Pesticidi Otpaci Ekologija


Autorka

Julijana El Omari

Julijana El Omari

Julijana El Omari je diplomirani novinar, a svoju specijalnost pronašla je u agro novinarstvu. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi