Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Malčiranje
  • 12.05.2018. 16:30

Koje materijale koristiti za malčiranje?

Malč se deli na organski i neorganski. U oba slučaja sprečava isušivanje zemlje, rast korova i eroziju zemljišta.

Foto: Bigstockphoto/Kaliantye
  • 10.560
  • 172
  • 1

Najbolja mera uštede vremena koju povrtar može preduzeti je - malčiranje, koje je važno kako za povrtarske kulture, tako i za cveće. Malčirane bašte su zdravije, otpornije su na sušu, eroziju zemljišta, smanjuju rast korova, ali i prisutnost nekih štetočina. 

Postoje dve osnovne vrste malča: organski i neorganski. Organski malč uključuje nekadašnji živi materijal kao što je lišće, slama, otkos trave, kompost, komadiće drveta, usitnjenu koru, piljevinu, borove igle, pa čak i papir. Neorganski malč se odnosi na šljunak, kamenje, foliju u boji i geotekstil. 

Malčiranje - održivi način tretiranja zemljišta

Obe vrste malča sprečavaju rast korova i zadržavaju vlagu zemlje, ali samo organski ujedno i poboljšava zemljište, dok se razgrađuje. Neorganski malč ne razgrađuje i ne obogaćuje tlo, ali pod određenim okolnostima, dobar je izbor. Na primer, folija u boji upija toplinu i zadržava je preko noći, što odgovara paradajzu i patlidžanu. 

Dva pravila kod upotrebe organskog malča

Postoje dva pravila kod upotrebe organskog malča. Prvo, koristite ga na zemlji sa koje je već uklonjen korov i drugo, postavite dovoljno debeo sloj, kako bi sprečili rast novog korova. Sloj od 10 do 15 centimetara je idealan, ali će i pet do osam centimetara malča biti dovoljno, posebno u senovitim predelima, gde korov ne buja toliko, koliko na suncu. 

U slučaju da znate da je bašta puna semenki korova, upotrebiti tehniku duplog malčiranja, te oko povrća prvo postavite novine, a nakog toga organski malč. 

Nedostaci malčiranja

Iako organski malč sprečava rast korova, a zemljište održava hladnim i vlažnim leti, polako se raspada i oslobađa hranjive materije u zemlju, te zimi sprečava zamrzavanje i naglo odmrzavanje, nije savršen. Kada koristite malč, kao što su komadići drveta ili piljevine, imajte na umu da je on siromašan azotom, pa pre nego što ga postavite oko biljaka, pođubirte zemlju đubrivom bogatim azotom. 

Takođe, vlažni organski malč, koji je prislonjen na stabljike povrća, može uzrokovati trulež i gljivice, zato ga nemojte potpuno prisloniti na stabljiku. Vlažni malč može privući i glodare, koji će se u njemu gnezditi, pa ga redovito pregledajte. U slučaju čestih padavina, u malču će se skrivati i puževi. Tada ga sklonite i prosušite pre vraćanja. 

Malč od lišća je dobar izbor, ali pripazite na lišće oraha i hrasta koje sadrži otrovne susptance ili list platana i sličnog drveća, jer je debelo i teško se razgrađuje. Svakako ga usitnite i pomešajte sa drugim organskim malčem. Na primer, preko njega pređite kosilicom i tako ga usitnite. 

Karton i novine

Maličranje kartonom i novinama je prilično efikasno. Ako želite da sprečite rast korova na većoj površini, postavite deblje slojeve kartona, te ga otežajte ciglom i slično. Ako karton ili novinski papir stavljate između povrća, prvo ga usitnite, a kada ga postavite, dobro ga zalijte. Ako postavljate veće komade, izbockajte ga vilama ili nožem. U slučaju tanjeg papirnog malča, on će se brzo razgraditi, pa ćete morati dodavati slojeve malča. 

Novine možete kombinovati sa slamom (Foto: Flickr/OakleyOriginals)

Komadići drveta i pljevina

Komadići drveta i piljevina dekorativno izgledaju u vrtovima sa cvećem. Umesto da ga kupite u prodavnici po visokoj ceni, posetite pilanu u svojoj blizini ili komunalno preduzeće, koje će vam po niskoj ceni ustupiti malč. Novogodišnju jelku možete iskoristiti kao materijal za malčiranje. Podsećamo, drveni malč se neće tako lako razgraditi, pa ćete još godinama nailaziti na njega pri kopanju. 

Otkos trave 

Otkos trave može biti odličan malč, koji će razgradnjom oslobađati azot i hraniti zemlju. Pre nego što ga postavite u baštu, među povrće, pustite ga da se prosuši, jer će inače truliti. Takođe, ako je pokošena trava već otišla u seme, imajte na umu da ćete ubrzo u bašti imati - travnjak. 

Kompost kao malč

Ako imate puno komposta, možete ga koristiti kao malč, ali imajte na umu da će se on brzo osušiti i na taj način izgubiti hranjiva svojstva. Kompost radije rezervišite za svaku biljku ponaosob, tako što ćete ga prosuti oko same biljke, a na njega staviti organski malč. Tako će kompost ostati vlažan i biološki aktivan, što će osigurati maksimalnu korist za vaše biljke. 

Slama i seno

Slama i seno se u našim krajevima najčešće koriste za malčiranje. Pripazite na seme, pa u slučaju da vam u bašti krene rasti pšenica, odmah je iščupajte i ostavite sa strane da se osuši. Slama i seno su primamljivi glodarima i drugim štetočinama, pa takav malč nemojte prisloniti baš na samu biljku. 

Neorganski malč 

Geotekstil i plastična folija mogu učiniti čudesa u vašoj bašti. Crna folija će preneti toplinu na zemljište, efikasno stvarajući mikroklimu oko tri stepena topliju od spoljne temperature. Ovakav malč posebno je dobar za jagode, dinje, lubenice, krastavce i tikvice. 

Primena raznobojnih malč folija u povrtarstvu

Treba imati na umu da plastični malč nije ekološko rešenje i postoji problem njegovog odlaganja i razgradnje. Zato, ako ga koristite, na kraju vegetacije ga pokupite sa zemlje, prosušite i ostavite na suvom mestu tokom zime. Na ovaj način biste ga mogli koristiti godinama. 

Geotekstil je efikasan poput crne folije, ali takođe postoji problem zbrinjavanja. Vremenom propada, pa se na njega mora stavljati dodatni sloj malča. Osim toga, korov koji raste ispod njega, hvata se za niti, pa ga je nezgodno ukloniti. 


Tagovi

Malčiranje Načini malčiranja Materijal za malčiranje Slama Seno Novine Tekstil Kako malčirati


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.