Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zakon
  • 02.07.2021. 16:00

Ocena agrarnih analitičara o Zakonu o uređenju tržišta - nejasan i preopširan?

Zakon ima nameru da obuhvati sve, ali u tome je ostao površan u pojedinim delovima pri čemu puno diskrecionih prava ostaje resornom ministru i Vladi, smatra agrarni analitičar Žarko Galetin.

Foto: Depositphotos/HighwayStarz
  • 160
  • 42
  • 0

Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda usvojen je 30. juna, a stupa na snagu od 1. januara naredne godine. Svojim propisima trebalo bi da pomogne pre svega poljoprivrednicima i to putem javne intervencije i privatnog skladištenja.

Privatno skladištenje omogućeno je za beli rafinisani šećer, sveže ili rashlađeno svinjsko, goveđe, ovčije i kozije meso, zatim za maslac proizveden od pavlake dobijene direktno od kravljeg mleka i obrano mleko u prahu dobijeno takođe od kravljeg mleka. Podrška ovakvom skladištenju moguća je kada je tržišna cena poljoprivrednog proizvoda niža od referentne cene, kao naknada dela troškova skladištenja.

Usvojen Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda

"Prvo pitanje koje se ovde postavlja je način kako je određena referentna cena i na kom paritetu. Nije svejedno ako je određena za neki proizvod u Beogradu ili u unutrašnjosti, zato što imate mnogo manipulacija sa istim proizvodom povezanih sa troškovima, osiguranjem i slično", ukazuje profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vlade Zarić.

Da li se Zakonom misli na prvu klasu proizvoda?

Objašnjava da se, prilikom utvrđivanja referentne, gledaju prosečni prinosi cena u prethodnom periodu.

"Ali, tako možete postaviti cenu suviše visoko i svim proizvođačima će biti dobro, ali to neće biti dobro za skladištare i pitanje je da li će oni biti motivisani da čuvaju neki proizvod kojeg ima na tržištu i da li će kasnije moći da ga prodaju. Nadoknada dela troškova može da ih stimuliše samo ako to zaista funkcioniše."

Cena višnje je najčešća tema protesta (foto: B. Ljubisavljević)

Ukazuje da su potrebna značajna sredstva da bi to funkcionisalo kako je zamišljeno i da treba jasno znati da li će ta cena važiti na mesečnom ili godišnjem nivou, odnosno u kom vremenskom intervalu. Mora se, smatra, definisati i kvalitet proizvoda.

"Zakonodavac je, verovatno, pod referentnom cenom, mislio na prvu klasu. Onda se postavlja pitanje zašto ćete intervenisati na najviši kvalitet, ako se to može prodati i postoji potražnja", pita se naš sagovornik.

Kriterijume za određivanje i samu referentnu cenu utvrđuje Vlada Republike Srbije, ali Zarić ocenjuje da bi iza tog tela trebalo da stoji struka koja će pripremiti predlog i odluku koju će Vlada usvojiti.

Nedostaju podzakonski akti

Agrarni analitičar Žarko Galetin ocenjuje ovaj zakon kao veoma nejasan, prepoširan i nedosledan.

"Šta znači podrška privatnom skladištenju u uslovima kada je cena ispod referentne cene? Te stvari će se regulisati podzakonskim aktima. Ja bih jako voleo da vidim te podzakonske akte, do sada ih nisam video. Između ostalog šta to znači, koji je to nivo podrške, do kog iznosa", navodi Galetin.

Smatra da je zakon imao nameru da obuhvati sve, a da je u tome ostao površan u pojedinim delovima pri čemu puno diskrecionih prava ostaje resornom ministru i Vladi.

"Generalno je dobro što država razmišlja o tome da se uredi tržište i da to uredi na zakonski način i ovo je jedan dobar pokušaj sa nekoliko mana."

Klasiranje kao potreba da se napravi razlika u kvalitetu

A ovim se uvodi i klasiranje. Na primer, goveđe meso koje je predmet javne intervencije, odnosno goveđe i svinjsko meso koje je predmet podrške privatnom skladištenju, mora biti od trupova, polutki i četvrti kod kojih je obavljeno klasiranje što je, ocenjuje Galetin, veoma dobro, ali dodaje da ništa novo ne donosi.

"Postoje pravilnici o klasiranju mesa, a ovaj zakon se mnogo poziva na već postojeće. Otkup mesa i žive vage i klasifikacija zavisi od klanice do klanice. Napravili smo jedan zakon koji se oslanja na druge propise koji se ne primenjuju kako treba", navodi ovaj agrarni analitičar.

STIPS: Viša cena jagnjadi u Požarevcu i junadi u Šapcu, krmače jeftinije u Kragujevcu

Zarić vidi ovu meru kao potrebu zakonodavca da napravi razliku u kvalitetu proizvoda.

"Ako skladištite proizvod koji nije kvalitetan, šta ćete raditi sa njim posle nekoliko meseci. I pretpostavljam da žele da kažu da će skladištiti samo ono što je vredno, što posle nekog vremena može doprineti da se stabilizuju određeni delovi tržišta, tako da ta klasifikacije nije loša", objašnjava Zarić.

Problem metodologija, regulisanje odnosa i obeležavanje proizvoda

Radi efikasnog upravljanja tržištem poljoprivrednih proizvoda, ispunjenja međunarodnih obaveza, praćenja spoljnotrgovinskih tokova i tržišnih kretanja, kao i donošenja mera propisanih ovim zakonom i propisima kojima se uređuje spoljnotrgovinsko poslovanje, Ministarstvo izdaje dozvole za uvoz, odnosno izvoz poljoprivrednih proizvoda sa liste proizvoda za koje se izdaju te dozvole.

Na pitanje da li to znači da će država imati apsolutan uvid u izvoz, Galetin navodi da država u to već ima potpuni uvid.

"Donošenje uredbe o kvotama izvoznim, o izvoznim carinama, o uvoznim taksama, o sezonskim carinama, to je stvar tekuće politike države, ne znam zašto je ovaj zakon imao potrebu to da uradi kada ništa novo neće doneti, to je i dalje u domenu tekuće politike države koja određuje na osnovu situacije na tržištu", napominje naš sagovornik.

Zarić podseća da svaka zemlja zadržava pravo da reguliše spoljnotrgovinski režim.

Zbog prekomernog uvoza svinja i svinjskog mesa, potrebna intervencija države?

"Neki proizvodi su u slobodnom režimu, mogu da se uvoze i izvoze, dok se za druge primenjuju mere ograničenja. I to je potpuno legitimno. Zašto bi država prestala, na primer, da kontroliše uvoz opasnih materija. Ali, ne bi trebalo, isto tako, da zabrani uvoz proizvoda koje nemamo", smatra Zarić.  

Zaključuje da je sam zakon dobra ideja, ali da su problem metodologija, regulisanje odnosa i obeležavanje proizvoda koje bi trebalo da bude jedna od ključnih stvari koje bi trebalo da reguliše.


Tagovi

Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda Žarko Galetin Vlade Zarić Uvoz Intervencija Privatno skladištenje


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]