Ona hraniva za kojim biljke imaju manju potrebu jednim imenom zovemo mikroelementi. Međutim, iako su im neophodni samo u izvesnim količinima, njihov nedostatak može da izazove ozbiljne posledice u rastu, a što se samim tim odražava na kvalitet i na prinos.
Iako su gvožđe i bor mikroelementi i biljci su potrebni u malim dozama, oni u ishrani imaju jednako važnu ulogu kao i osnovna tri elementa - azot, fosfor i kalijum.
Prilikom rasta i razvića, usevi nemaju jednaku potrebu za svim hranivima. Za pojedine imaju veće zahteve, a za druge manje. Ona hraniva za kojim biljke imaju manju potrebu jednim imenom zovemo mikroelementi. Međutim, iako su im neophodni samo u izvesnim količinima, njihov nedostatak može da izazove ozbiljne posledice u rastu, a što se samim tim odražava na kvalitet i na prinos.
Od svih prisutnih mikroelemenata u zemljištu gvožđe (Fe) je najdominantnije, ali ono se vrlo često nalazi u oblicima koje usevi ne mogu da usvoje. U kiselom zemljištu obično su to fosfati dok se u baznom nalazi u vidu topivih oksida. Dodatna kalcifikacija može da poremeti pristupačnost gvožđa, zato se svaki put pre pomenute agrotehničke mere, treba odraditi analiza zemljišta da ne bi bilo posledica koje je kasnije teško rešiti.
Koja su hraniva biljci potrebna? Što su makro i mikroelementi?
Uglavnom naša tla imaju dovoljne količine gvožđa, problem se najčeće javlja na izrazito humidnom ili veoma karbonatnom zemljištu. Nedostatak makroelementa kalijuma uslovljava i manjak gvožđa. Takođe, preterana zemljišna vlaga, kao i sabijanje zemlje usled učestale upotrebe teške mehanizacije, dovodi do poremećaja prisustva ovog elementa.
Simptomi nedostataka najčešće se ispoljavaju na listovima. I to u vidu mrežaste nekroze između nerava, žućenja koje kasnije dovodi do potpunog opadanja lišća. Nedostatak se obično nadoknađuje putem folijarne prihrane ili inkorporiranjem u zemljište što je ređi slučaj. Njegov manjak najviše se javlja na breskvi, vinovoj lozi, krastavcima, raznom cveću i drugim gajenim vrstama. Ovaj elemenat obavlja razne funkcije u metabolizmu biljke, a jedna od važnijih je proizvodnja hlorofila.
Bor se u zemlji nalazi u vrlo malim količinama. Uglavnom se pristupačni oblik može naći u organskoj materiji zemljišta, čijom razgradnjom prelazi u stanje dostupno usevu. Takođe njegovo usvajanje zavisi od pH tla i sadžaja kalcijuma. Simptomi nedostatka pomenutog mikroelementa najviše se javljaju na zemljištima bazne reakcije dakle sa visokom vrednošću pH i znatno su učestaliji u toku sušnog perioda.
Znaci deficita bora ispoljavaju se na listu. Mlado lišće je uvijeno, manje veličine i tamnije boje, starije je krto dok je glava korena šuplja.
Bor u zemljištu značajan za visinu prinosa, jer pospešuje oplodnju
Najveću potrebu za borom ima šećerna repa pa se u tlu gde ga nema dovoljno obavezno dodaje prilikom uzgoja ove povrtne vrste. Na njegov nedostatak osetljiva je i jabuka. U proizvodnji ovog voća ima značaj jer pospešuje razvoj pupova, podstiče cvetanje, razvoj plodova, a pokožica ploda ima bolju teksturu. Takođe smanjuje i negativne posledice kod skladištenja.
Na nedostatak ovog elementa osetljiva je i lucerka. Ova leguminoza ima zahteve naročito u periodu oplodnje. U slučaju njegovog deficita dolazi do opadanja cvetova.
Na tržištu se (B) i (Fe) nalaze u obliku praška, kao i tekućeg i granulisanog đubriva.
Tagovi
Autorka