Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ruralni razvoj
  • 11.09.2017. 12:00

Šta je progam ruralnog razvoja - EAFRD?

Evropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) je instrument finansiranja drugog stuba ZPP-a. On je jedan je od evropskih strukturnih i investicionih fondova (ESIF). Cilj EAFRD-a je jačanje poljoprivrednog, agroprehrambenog i šumarskog sektora Evropske unije, kao i osnaživanje ruralnih područja uopšte.

Foto: Weiyuan Xu / Flickr
  • 7.972
  • 388
  • 0

Evropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) je fond formiran donošenjem Uredbe Saveta Evropske unije o finansiranju Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), u junu 2005. godine, da bi se finansirao Pprogram ruralnog razvoja (RDP). Ruralni razvoj je vitalno važna grana politike i on direktno utiče na život više od 50% stanovništva i obuhvata gotovo 90% zemljišta Evropske unije.

Poljoprivreda i šumarstvo u fokusu

Poljoprivreda i šumarstvo zauzimaju centralnu poziciju ruralne ekonomije, dok je fokus ruralnog razvoja na revitalizaciji ruralnih područja, kroz sprečavanje ili ublažavanje posledica klimatskih promena, masovnije korišćenje obnovljivih izvora energije, pospešivanje biodiverziteta, upravljanja vodama i mnoge druge načine unapređenja ruralnog razvoja EU.

EU zastava i EAFRD

Finansiranje drugog stuba ZPP-a

Evropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) je instrument finansiranja drugog stuba ZPP-a. On je jedan je od evropskih strukturnih i investicionih fondova (ESIF). Cilj EAFRD-a je jačanje poljoprivrednog, agroprehrambenog i šumarskog sektora Evropske unije, kao i osnaživanje ruralnih područja uopšte.

Budžet - 96 milijardi evra

Ukupan budžet EAFRD-a za period od 2014. do 2020. godine iznosi preko 96 milijardi evra. Gotovo polovina tog novca namenjena je za planirane investicije, kroz donacije i finansijske instrumente u oblasti poljoprivrede, šumarstva, životne sredine i upravljanja prirodnim resursima i održivi razvoj ruralne ekonomije.

Finansiranje kontroliše DG-AGRI

Trošenje novca nadgleda Glavna uprava za za poljoprivredu i ruralni razvoj DG-AGRI, čiji je aktuelni predsednik Fil Hogan (Phil Hogan), a koja deluje u okviru Evropske komisije. Važno je napomenuti da je do kraja 2016. godine više od 40 organa uprave sproverlo ex-ante procene finansijskih instrumenta u okviru Evropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a prvi stvarni slučajevi, uglavnom zajmovi, su tako postali operativni.

Države i regije izrađuju programe na osnovu svojih potreba

Države članice i regije izrađuju svoje programe ruralnog razvoja na osnovu potreba svojih područja radeći pritom na rešavanju bar četiri od sledećih šest zajedničkih prioriteta EU:

  • podsticanje prenošenja znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima
  • jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i poboljšanje održivosti poljoprivrednih gazdinstava
  • promovisanje organizacije lanca hrane
  • obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosistema povezanih sa poljoprivredom i šumarstvom
  • promovisanje efikasnosti resursa i podrške prelasku na niskougljeničnu i klimatski otpornu ekonomiju u sektoru poljoprivrede, hrane i šumarstva
  • promovisanje socijalnog uključivanja, smanjenje siromaštva i ekonomski razvoj u ruralnim područjima, naročito u pogledu stvaranja i razvoja malih preduzeća, kao i otvaranja novih radnih mesta

Finansijski instrumenti u okviru EAFRD-a dostupni su svim potencijalnim primaocima u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima koji se bave finansijski održivim investicionim projektima.

Selo u Hrvatskoj

Područja od interesa

Prioriteti ruralnog razvoja podeljeni su u takozvana "područja od interesa". Na primer, prioritet efikasnosti resursa obuhvata područja od interesa kao što su "smanjenje emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte i amonijaka koju uzrokuje poljoprivredna delatnost" ili "podsticanje skladištenja i sekvestracije ugljenika u poljoprivredi i šumarstvu".

Svaka država određuje svoja područja

Unutar svojih programa ruralnog razvoja, države članice ili regije određuju kvantifikovane ciljeve za ta područja od interesa. One zatim određuju koje će mere biti preduzete da bi bili ostvareni ti ciljevi i koliko će novca opredeliti za svaku meru. Najmanje 30% sredstava za svaki program ruralnog razvoja mora da bude namenjeno merama važnim za životnu sredinu i klimatske promene, a najmanje 5% LIDER-u (fr. LEADER - Liaison Entre Actions de Développement de l‘Économie Rurale - veza između ruralne privrede i mera za razvoj).

Sprovođenje politike ruralnog razvoja pažljivo se prati i vrednuje

Od 2014. godine svaka od 28 država članica Evropske unije mora da uspostavi partnerski sporazum, kojim se zahteva koordinacija svih strukturnih investicionih sredstava EU-a (ESIF) u svakoj državi. Evropska komisija i države članice u uspostavljanju finansijskih instrumenata u okviru EPFRR-a sarađuju i sa Evropskom investicionom bankom (EIB), a sprovođenje i efekti politike ruralnog razvoja se detaljno prate i vrednuju.

Program ruralnog razvoja Hrvatske vredan 2,4 milijarde evra

Kada je reč susednoj Republici Hrvatskoj, tamošnji Program ruralnog razvoja za period 2014-2020. odobren je 26. maja 2015. godine a vredan je oko 2,4 milijarde evra. Programom su definisane mere čiji je cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unapređenje životnih i radnih uslova na selu. Prihvatljiva ulaganja unutar mera Programa ruralnog razvoja Hrvatske većim delom je sufinansiran novcem iz EAFRD fonda, dok je ostatak sufinansiran novcem iz hrvatskog budžeta.

Hrvatska sebi zadala 16 mera PRR-a

Na kraju nije na odmet navesti i to da Program ruralnog razvoja za period 2014-2020. koji je sebi zadala Hrvatska sadrži 16 mera, a njihov redosled je sledeći:

  1. prenošenje znanja i aktivnosti informisanja
  2. savetodavne i službe za upravljanje i pomoć poljoprivrednim gazdinstvima
  3. sistemi kvaliteta za poljoprivredne proizvode i hranu
  4. ulaganja u fizičku imovinu
  5. obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima, kao i uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti
  6. razvoj poljoprivrednih ekonomija i poslovanja
  7. osnovne usluge i obnova sela u ruralnim područjima
  8. ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma
  9. uspostavljanje proizvođačkih grupa i organizacija
  10. poljoprivreda, životna sredina i klimatske promene
  11. ekološki uzgoj
  12. plaćanja područjima sa prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima
  13. saradnja
  14. upravljanje rizicima
  15. finansiranje dodatnih nacionalnih direktnih plaćanja za Hrvatsku
  16. LEADER (CLLD)

EAFRD nije ograničen samo na proizvodnju hrane

Iz svega navedenog može se uvideti važnost koji Evropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) ima za Evropsku uniju i njene stanovnike. Kao što je rečeno, njegova primarna uloga je finansiranje ZPP-a, ali je još značajnije to što se preko tog fonda novac iz budžeta EU usmerava ne samo na poljoprivredu i proizvodnju hrane, već i u druge značajne oblasti koje su direktno povezane s agrarom i životom na selu, poput klimatskih promena, očuvanja životne sredine, ulaganja u čistu i obnovljivu energiju, kao i celokupni ruralni razvoj.

Izvor: Wikipedia.en; ec.europa.eu; fi-compass.eu; ruralnirazvoj.hr

Foto: Weiyuan Xu / Flickr; Milan Z81 / Flickr; Maakaista.fi / Flickr

Video: European Network for Rural Development / Youtube; Fi-Compass / Youtube

​"ZPP i Srpski aduti, (R)Evolucija poljoprivrede" projekat sufinansiran iz budžeta Republike Srbije - Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.


Tagovi

Evropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj EAFRD Evropska unija Evropa Hrvatska Program Ciljevi Fond Poljoprivreda Ekologija Šumarstvo Životna sredina Klimatske promene Zajednička poljoprivredna politika ZPP DG-AGRI Phil Hogan Fil


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kobila koja je vukla teret pala je od umora na raskrsnici Takovske, Nemanjine i Ulice Bratstva i jedinstva u Požarevcu. Direktor JP "Ljubičevo", Mirko Stojanović, koga su građani pozvali, na ulici joj je dao sisteme i zaključio da kobila st... Više [+]