Vlasništvo na nepokretnosti je za njih važan preduslov da budu samostalnije i da, primera radi, na osnovu te nekretnine podignu kredit i započnu sopstveni posao, kaže Jasmina Radovanović, kordinatorka Saveza za imovinu i urbanizam i savetnica za regulatornu reformu u NALED-u.
Tradicija i običaji u Srbiji i ekonomska situacija značajno su doprineli lošijoj poziciji žena u našem društvu, posebno u ruralnim krajevima. Statistika o vlasništvu nad nekretninama jedan je od najboljih pokazatelja, a brojke kažu da u seoskim sredinama čak 84 odsto nema nikakvu nepokretnost na svoje ime, pokazala je nova analiza NALED-a i kompanije PwC.
Žene bez vlasništva nad stanom ili kućom teže ostvaruju ekonomsku nezavisnost, a zabrinjava i to što je u selima i dalje prisutna svest da nisu deo roditeljskog doma, pa se i same odriču prava na udeo ili nasledstvo u korist braće i sinova. Sticanje nekretnina otežava činjenica da žene u Srbiji u proseku imaju za oko 8.000 dinara niže plate od muškaraca, a na selu je svaka druga formalno nezaposlena i samo 7,4 odsto njih poseduje zemlju.
"Tek svaka šesta žena u ruralnim krajevima upisana je u katastar, dok je na nivou cele Srbije svaka četvrta žena vlasnica ili suvlasnica nekretnine. Vlasništvo na nepokretnosti je za njih važan preduslov da budu samostalnije i da, primera radi, na osnovu te nekretnine podignu kredit i započnu sopstveni posao", kaže Jasmina Radovanović, kordinatorka Saveza za imovinu i urbanizam i savetnica za regulatornu reformu u NALED-u.
Kako smo ranije pisali, zvanična statistika beleži da je život žena u selima Srbije daleko od idealnog. One često rade izuzetno teške fizičke poslove i po 16 sati dnevno. Većina seoskih žena vodi se kao nezaposleno ili nikada nisu radile, pa nemaju socijalno, penzijsko i zdravstveno osiguranje. Njihov rad u porodici nije plaćen jer se smatra da su briga o deci, porodici i domaćinstvu njihova obaveza.
Žene su upisane kao jedine vlasnice 13,95 odsto nekretnina, a kao suvlasnice u oko 12 odsto. Oko 25 odsto muškaraca u Srbiji poseduje stan, dok je procenat žena koje imaju tu nekretninu 14,6 odsto.
Ženama na selu potreban ravnopravniji pristup digitalnim veštinama
NALED aktivno radi na osnaživanju žena i ženskog preduzetništva u ruralnim sredinama, posebno kroz projekat "1.000 žena" koji je pokrenut u saradnji sa potpredsednicom Vlade Zoranom Mihajlović kao predsednicom Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost i asocijacijom proizvođača rukotvorina "Etno mreža", koja pruža obuku i podršku ženama iz ruralnih područja u izradi tradicionalnih rukotvorina, kako bi svoje veštine iskoristile u svrhu obezbeđivanja stalnog izvora prihoda.
Tagovi
Autorka