Pretraživanje tekstova
Za razliku od nekih useva koji imaju tačne smernice, cvekla može da se bere u različitim fazama rasta, zavisno od toga kakvu želite. Koliko minusa može da podnese?
Ako ste cveklu posejali krajem avgusta, a možda i kasnije, sada je spremna za vađenje. Za razliku od šargarepe, preporuka je da se ona izvadi pre jačih minusa. Može izdržati pokoji slabiji mraz, do minus tri stepena Celzijusa, ali pre nego što krenu jači minusi i zemljište smrzne, treba je izvaditi iz zemlje.
Ako to ne uradite, njen koren neće nastaviti da raste kada temperature narastu nego će biljka odmah da pređe u seme.
Za razliku od nekih useva koji imaju tačne smernice, cvekla može da se bere u različitim fazama rasta, zavisno od toga kakvu želite. Dok je još jako mlada, listovi služe za salate, zdrave napitke i slično. Njen koren se obično vadi kada mu je prečnik do pet centimetara, a kora mekana da se ne mora ni guliti. S druge strane, potpuno zrela, vadi se kada je veličine teniske loptice ili veća, a zbog čvrste kore i sadržaja šećera i vlakana, idealna je za pravljenje zimnice.
Ali, možete ostaviti pokoju biljku pa tokom zime brati sveže listove koji neće smrznuti te ih koristiti za salate, supe, variva, smutije i slično.
Posle vađenja, cveklu očistite od zemlje te skratite listove na dva do tri centimetra jer će to očuvati njenu svežinu. Listove nemojte da bacate, u frižideru će ostati sveži tri do pet dana. Ako koren cvekle planirate da čuvate na duže vreme, nemojte ga ni slučajno prati. Višak zemlje možete obrisati krpom ili očetkati.
Spremite je u drvene sanduke ili posude koje ste napunili peskom ili piljevinom. U podrumu ili drugom hladnom mestu do četiri stepena Celzijusa potrajaće i do pet meseci.
Tagovi
Smrznuta cvekla Zimnica od cvekle Cvekla zimi Berba cvekle Vađenje cvekle
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.