Pretraživanje tekstova
Njihovu brojnost uslovljavaju mnogi faktori, od načina života, brzine i sposobnosti razmnožavanja, biljnog pokrova i količne dostupne hrane do načina obrade zemljišta, njegove temperature i vlage.
Zemljiše štetočine, posebno kada se pojave u velikim populacijama, u kratkom vremenu mogu prouzročiti ogromne štete u povrtarskoj proizvodnji, pa čak i u celosti uništiti zasad, istakla je prof.dr. sc. Mirjana Brmež. Žičari, grčice , rovci, gusenice sovice, neki su od najčešćih šteočina, ali su tu i - nematode.
"Nematode su sitni, prostim okom nevidljivi organizmi crvolikog oblika, manji od milimetra, koji imaju važnu ulogu pri razgradnji humusa. Većina ih je dakle, korisna u poljoprivrednoj proizvodnji, ali manji deo njih čini značajne štete u proizvodnji povrća. Prehranjuju se sadržajem iz ćelija koje probuše usnim bodljama, a njihovu brojnost uslovljavaju mnogi faktori, od načina života, brzine i sposobnosti razmnožavanja, biljnog pokrova i količne dostupne hrane do načina obrade zemljišta, njegove temperature i vlage", naglasila je Brmež i upozorila da klimatski ekstremne godine, koje su u poslednje vreme sve učestalije, pogoduju razvoju nematoda.
Krompirove nematode najčešće se prenose sadnjom kontaminiranog semenskog krumpira. Stabljikine nematode posebno velike štete uzrokuju na luku, ali i na paradajzu, pasulju i jagodama. Nematode smeđe pegavosti korena, cistoidne nematode i nematode korenovih kvržica izazivaju ogromne gubitke u poljoprivrednoj proizvodnji.
Za suzbijanje nematoda bi trebalo primenjivati plodored, uništavati biljne ostatke, suzbijati korov, koristiti zdravi sadni materijal i primenjivati - nematocide.
"Efikasna je kombinacija plodoreda sa drugim merama, jer plodored, kao jedina mera protiv nematoda, neće biti dovoljno uspešna. Ključno je za suzbijanje nematoda da stručnjaci pregledaju zemljište, kako bi se ustanovila njihova brojnost i vitalnost", naglasila je Brmež.
Tagovi
Povrće Nematode Štetočine Mirjana Brmež
Autor
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Marina Stefanović iz Zaječara, jedna je od retkih koja uzgaja aroniju u istočnoj Srbiji i pravi od nje matični sok, slatko i džem. Ne propušta nijedan sajam hrane, a o tome kako je počela da se bavi ovim poslom pročitajte uskoro na Agroklub... Više [+]
Marina Stefanović iz Zaječara, jedna je od retkih koja uzgaja aroniju u istočnoj Srbiji i pravi od nje matični sok, slatko i džem. Ne propušta nijedan sajam hrane, a o tome kako je počela da se bavi ovim poslom pročitajte uskoro na Agroklub-u!