Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rasad krastavca
  • 07.04.2020. 18:00

Krastavac iz rasada duže rodi i daje veći prinos

Budući da imaju veliku potrebu za toplotom, u početnoj fazi rasta dobro ih je uzgajati iz rasada. Takvim načinom uzgoja postiže se dve do tri nedelje raniji početak berbe, ali i duže razdoblje plodonošenja, pa i veći prinos.

Foto: Depositphotos/simazoran
  • 4.458
  • 28
  • 0

Krastavci se mogu uzgajati direktnom setvom ili iz rasada. Osetljivi su na niske temperature pa se direktna setva obavlja tek kada prođe opasnost od kasnih prolećnih mrazeva i zemlja se zagreje na temperaturi od 17 do 18°C.

Kako uzgajiti krastavce na balama slame?

Budući da imaju veliku potrebu za toplotom, u početnoj fazi rasta dobro ih je uzgajati iz rasada. Takvim načinom uzgoja postiže se dve do tri nedelje raniji početak berbe, ali i duže razdoblje plodonošenja, pa i veći prinos.

Setva počinje tri nedelje pre rasađivanja

Za uzgoj rasada, krastavce obično sejemo u aprilu na zatvorenom i to tri nedelje do mesec dana pre planiranog rasađivanja. Tek polovinom maja kada prođe opasnost od kasnih prolećnih mrazeva, možemo ih rasaditi.

Tokom uzgoja rasada, ako su nepovoljni uslovi uzgoja, odnosno vlaga vazduha veća od 85 odsto i velika temperaturna razlika između dana i noći, treba pripaziti na pojavu bolesti.

Mlađi rasad bolje se prilagođava

Biljke iz rasada imaju osetljiv koren pa se pikiranje sprovodi kada biljka ima otvorene kotiledonske listove i prva dva ili tri prava lista. Izbegavajte setvu biljaka iz rasada previše blizu, jer biljka mora 'da diše'. Ako su biljke previše blizu jedna drugoj, krastavci će biti manji i izloženiji gljivičnim bolestima.

Šest grešaka zbog kojih je prinos krastavaca loš

Na otvoreno se iznose najkasnije 35 dana nakon što se razviju mlade biljke. Ako zakasnite sa setvom, biljka će patiti od nedostatka hranljivih materija. Što je rasad mlađi, bolje će se prilagoditi klimatskim uslovima na otvorenom, a biljka će rasti brže.

Razmak setve je sličan kao i pri direktnoj, koja se može obavljati u redove ili kućice (odžake). Razmak odžaka u redu je oko 50 cm, a međuredni razmak je od jednog do 1.5 m, dok je kod setve u redu razmak redova 120 do 150 cm, a razmak biljaka 40 do 50 cm. Preporučena pokrivenost površine biljkama je od 1,2 do 2,5 po m2.

Na istoj površini nakon četiri godine

Krastavac se na istoj površini može saditi tek nakon tri do četiri godine, a dobre pretkulture su salata, lukovi, mahunarke, kopar, kupusnjače, celer i peršun. Ne treba ga sejati nakon biljaka iz porodice tikvenjača, pa i nakon paradajza i rotkvica.  

Koje su biljke dobre, a koje loše komšije u bašti?

Krastavcima odgovaraju duboka, plodna i rastresita zemljišta, bogata organskim materijama, neutralna ili slabo kisela s pH oko 6.5. Slabo će rasti u hladnom i zbijenom zemljištu, ali i na peskovitom i suvom mestu.

Zahteva dosta vlage

Za razvoj na otvorenom polju potrebna je srednja dnevna temperatura veća od 15°C, dok je optimalna 25 do 27°C. Od zametanja plodova do berbe treba proći 30 do 40 dana, a brzina rasta plodova zavisi od njihovog broja.

Pinciranje krastavaca ubrzaće berbu i do 20 dana

Za rast i razvoj treba dosta vlage, kako u zemlji tako i u vazduhu. Relativna vlaga vazduha bi trebala biti od 85 do 90 odsto, što je teško postići u spoljnim uslovima. Najpovoljnija vlažnost zemljišta je oko 70 odsto maksimalnog vodnog kapaciteta tla za vodu tj. ukupno 90-150 litara vode po m2 za dva meseca uzgoja.

U početku su zalivanja ređa i s manjim količinama vode, a kasnije, pogotovo u vreme plodonošenja i berbi, krastavac zahteva svakodnevno zalivanje, dok količina vode zavisi od vrste tla i načina uzgoja. Temperatura vode koja se koristi za zalivanje ne bi trebala biti ispod 18°C.


Tagovi

Krastavci Uzgoj krastavaca Rasad krastavaca Setva krastavaca Rasađivanje krastavaca Pikiranje


Autorka

Martina Pavlović

Više [+]

Martina je magistar agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.