Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita bilja
  • 10.08.2023. 07:30

Kukuruzni moljac pravi veliku štetu u plodovima povrća

Poljoprivrednici sa terena javljaju da je ove godine mnogo plodova koje su oštetile gusenice ove štetočine.

Foto: Z. Markovinović/savjetodavna.hr
  • 1.401
  • 83
  • 0

Ove godine mnogo je dojava o pojavi gusenica kukuruznog moljca Ostrinia nubilalis na plodovima paprike, patlidžana i paradajza, ali i na mahunama. Ova vrsta je polifagna, napada mnogobrojne biljne vrste, a pored navedenih najčešće je možemo pronaći na kukuruzu, kukuruzu šećercu, jabuci, breskvi. Napada i ukrasno bilje, poput hrizanteme.

Gusenice prave štetu

Odrasli insekti su leptiri kod kojih se jasno razlikuju ženke od mužjaka. One su veće, a raspon krila im je između 25 i 30 mm. Imaju karakterističnu obojenost. Svetlo smeđe su boje sa karakterističnom svetlom linijom na prednjem paru krila. Jaja polaže u gomilice od 15 do 45 komada. Mužjaci su manji, njihov raspon krila je između 20 i 25 mm i nešto su tamniji. Gusenica je duga do 2,5 cm, prljavo žuta s tamnom prugom. Lutka dostiže veličinu do 2 cm, mlada ima žućkastu boju, a zatim postaje smeđa. Preterana vlažnost i niske temperature izazivaju njihovo propadanje. Već nakon 10 do 25 dana javljaju se imaga, odrasli leptiri. U toku jedne vegetacije razvija dve do tri generacije.

Promenljivo i oblačno vreme: Registrovan kukuruzni plamenac u usevima

Prezimljava u stadiju odrasle gusenice na ostacima stabljike kukuruza. Prve odrasle jedinke se pojavljuju od sredine maja. To su noćni leptiri. Ženka može da odloži i do nekoliko stotina jaja, u manjim hrpicama na donjoj strani lista, čiji razvoj traje od tri dana do dve nedelje u zavisnosti od vremenskih uslova.

Gusenice nanose štetu tako što se ubušuju u stabla i plodove. Dovode do loma stabla, poleganja biljaka, unutrašnjost plodova je ispunjena izmetom. Oštećuju unutrašnjost plodova koje naseljava Erwinia karotovora koja prouzrokuje oboljenje vlažnu trulež, na biljkama kukuruza se razvija fuzarioza. Najveće štete nanosi tokom jula i avgusta i to na povrću za zimnici, paprici ajvaruši, paradajzu i patlidžanu i paprici za kiseljenje.

Sprečiti ubušivanje gusenica je najefikasnije

Brojnost gusenica se utvrđuje vizualnim pregledom na 100 listova kukuruza sa donje strane. Velika je verovatnoća da će njihova brojnost biti veća u zonama uzgajanja kukuruza ili gde te prošle godine bio uzgajan. Najviše se javljaju na sortama srednje grupe zrenja. Njihov prirodni neprijatelj su ptice. Ženka parazitske osice Trichogramma evanescens polaže jaja u jaja moljca. Za efikasno naseljavanje trihograma potrebno je osloboditi 700 do 1.000 jedinki/100 m², odnosno u polja pod kukuruzom od 10.000 do 20.000 jedinki/ha.

Kukuruzni moljac: Osmišljeno vozilo za primenu biološke kontrole parazitskim osicama

Posle žetve kukuruza potrebno je usitniti žetvene ostatke. U proizvodnji povrća sa parcele ili iz plastenika uklanjamo biljne ostatke i stavljamo u kompostnu gomilu. Visoke temperature koje se razvijaju u kompostnoj gomili će uništiti prezimljujuće gusenice.

Poštovati plodored i postavljati feromonske zamke čijim pregledom možemo utvrditi kada je optimalan trenutak za upotrebu sredstava zaštite. U organskoj poljoprivredi često se koriste sredstva na bazi nim ulja u razmaku od 10 dana u periodu masovnog leta. Tretiranja su efikasna za stadije jaja i mlade gusenice koje još nisu prodrle u stabljike i plodove. Za utvrđivanje brojnosti koriste se i svetlosne zamke. U plastenicima postaviti mreže protiv insekata.


Tagovi

Kukuruzni moljac Ostrinia nubillis Štetočina paprike Gusenica u paprici Gusenice u paradajzu Gusenice u plodu


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.