Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Brokoli i karfiol
  • 21.08.2019. 16:30

Očekuju se dobri i kvalitetni prinosi brokolija i karfiola

Prinosi brokolija i karfiola biće ove godine veoma dobri, trenutne su procene proizvođača u Južnobanatskom okrugu. Ukoliko vremenski uslovi budu naklonjeni njihovoj proizvodnji, početkom oktobra, kada se očekuje i berba ovih kupusnjača, u južnom delu Banata pored dobrih prinosa, karfiol i brokoli naći će se na tržištu i sa znatno dobrim kvalitetom.

Foto: Depositphotos/iriana88w
  • 257
  • 8
  • 0

Dobar kvalitet i zadovoljavajući prinosi brokolija i karfiola mogu se očekivati ove godine zahvaljujući kvalitetnom rasadu, visokom nivou agrotehnike i sistemima za navodnjavanje kojima se svakodnevno navodnjavaju ove dve kupusnjače. Veliki uticaj imaće i vremenski uslovi za koje se poljoprivrednici nadaju da će u narednih mesec dana biti odgovarajući za proizvodnju ovog povrća.

U poljoprivrednom preduzeću "Agros" u Opovu najveći deo proizvodnje posvećen je upravo brokoliju i karfiolu. To povrće zauzima oko 200 hektara površine zemlje od čega je pod brokolijem 175, a pod karfiolom 25 hektara zemlje.

Proizvođači ne brinu oko toga da li će uspeti da prodaju svu količinu koju budu plasirali na tržište na kraju sezone jer, kako navode, brokoli i karfiol predstavljaju sastojak koji je neophodan i nezaobilazan u svakoj kuhinji i u svežem i u prerađenom obliku.

Željka Radovac: Bolja opcija je kasna proizvodnja brokolija

Brokoli - druga kultura na njivi sa koje je nedavno požnjevena pšenica

Preduzeće "Agros" najveći je proizvođač pomenutog povrća i na teritoriji cele Srbije, ali i u regionu. Brokoli predstavlja drugu kulturu na njivi sa koje je nedavno požnjevena pšenica. Za proizvodnju je neophodno i svakodnevno navodnjavanje, navodi Bora Šulja iz tog preduzeća.

"Bila je pšenica, trenutno imamo oranje, tanjiranje, đubrenje i friziranje. To je ta kombinacija. Povrtarstvo ne može bez sistema za navodnjavanje, bez toga ne može da se zamisli proizvodnja. Čim se rasadi, krene se i sa zalivanjem. Mora da se zaliva još tri, četiri dana dok se ne prihvati za zemlju," objašnjava Šulja.

S obzirom na to da se brokoli i karfiol proizvode pod vedrim nebom na otvorenom prostoru, koliko brzo i kada će se saditi to povrće zavisi umnogome i od vremenskih uslova. Trenutno radnici "Agrosa" na njivama rade samo u toku jedne smene, ali postoji mogućnost da će morati brže da se sadi što će zahtevati više sati na njivi. U svakom slučaju, sadnja mora da se odvija bez zastoja.

Kako proizvesti rasad karfiola za kasnu sadnju?

Proces proizvodnje nije ni malo lak

Proces proizvodnje ovih povrtarskih kultura nije nimalo lak ni jednostavan, objašnjava Veljko Josić iz Udruženja banatskih povrtara "Lala", Opovo. On dodaje da je veoma važno da su svi radnici dobro uigrani kako bi sadnja i ceo proces proizvodnje protekli bez problema i kako bi i prinosi bili na kraju celog tog posla dobri.

“Doneti kamionom rasad ovde, pa istovariti rasad, pa ga onda tovariti pa preneti, pa utovariti u prikolicu, to je proces koji nije baš tako jednostavan. To deluje ovako jako lepo. Kada je tehnika sva tu i kada smo uigrani, to može da ide. Momci i ekipa su kod nas dobro uigrani, a tu su i mašine koje koristimo godinama u proizvodnji. Sedam, osam godina radimo uz pomoć mašina, tako da je u pitanju ozbiljna proizvodnja”, navodi Josić.

On ipak podseća da će dosta uticaja na krajnji rezultat cele proizvodnje imati vremenski uslovi. Oni, kako navodi, utiču i na dužinu trajanja same proizvodnje. Nada se, kao i ostali proizvođači, da će u oktobru kada počne berba moći da se pohvali i dobrim i kvalitetnim prinosima, prenosi RTV.


Izvori

RTV


Tagovi

Uzgoj brokolija Uzgoj karfiola Prinosi Kvalitet Bora Šulja Veljko Josić


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.