Kod uzgoja šargarepe obavezno treba voditi računa o plodoredu, a on iznosi od 3 do 4 godine. Važno je da se ona seje na površine gde su pre bile kulture đubrene stajskim đubrivom i nisu bile zakorovljene, a najbolji predusevi su: krompir, kupus, mahunarke i paprika.
Šargarepa je cenjeno korenasto povrće zbog svog hranjivog sastava, a sadrži mnoge vitamine i minerale. U svojoj prvoj godini stvara koren koji je namenjen tržištu i preradi, a u drugoj generativne organe (cvet, plod i seme). Najbolje uspeva u umereno toplim područjima s umerenom vlagom. Otporna je na niže temperature, a upravo to pruža mogućnost njenog ranog uzgoja.
Šargarepi odgovara blago kiselo do neutralno zemljište, pH reakcije od 5,5 do 6,5. Što se tiče obrade zemljišta potrebno je oranje na dubinu do 40 cm, a pažnju treba posvetiti i predsetvenoj pripremi zemljišta jer ona sporo niče pa je u fazi rasta dosta osetljiva. Treba izbegavati teška glinasta zemljišta kako bi se izbegle deformacije korena, a najbolja su ona lagana i prozirna poput peskovitih. Potrebno je pratiti vlažnost zemljišta jer ukoliko je ono suvo i zbijeno, kvalitet korena će se smanjiti, a on će nepravilno rasti, pucati i može da odrveni.
Kod uzgoja šargarepe obavezno treba voditi računa o plodoredu, a on iznosi od 3 do 4 godine. Važno je da se šargarepa seje na površine gde su pre bile kulture đubrene stajskim đubrivom i nisu bile zakorovljene, a najbolji predusevi su: krompir, kupus, mahunarke i paprika.
Šargarepa može dobro podneti niske temperature što nam pruža mogućnost dosta ranog uzgoja, odnosno odabira jesenskog (septembar, oktobar) ili zimskog roka setve (decembar, januar i februar). Tačno vreme setve zavisi od klimatskih uslova i dužine vegetacije pojedine sorte, a što se ranije seje to je bolji prinos korena te sadržaj karotena i šećera.
Seme šargarepe može proklijati na 3 do 4°C, a u tom će slučaju faza nicanja biti relativno duga jer to nije njena optimalna temperatura za nicanje. Naime, optimalna temperatura za rast i razvoj šargarepe je od 18 do 20°C i tada može izniknuti i za 15-ak dana. Tek izniknule biljčice mogu na kratko izdržati nalet mraza i temperature od -5°C, ali ipak to nemojte računati kao normalne uslove uzgoja.
Setva na otvorenom se vrši preciznim sejačicama na dubinu od 1,5 cm s razmakom od 20 do 30 cm, a ukoliko se uzgaja u širim tunelima, setva može biti u trake razmaka od 50 do 60 cm. Ukoliko ćete proređivati biljke, razmak bi između njih trebao da bude oko 5 cm. Ako je želite posejati u zimskom dobu to možete učiniti u niske i poluvisoke tople tunele. Plastenici i staklenici obično nisu prikladni jer ona ima relativno dugu vegetaciju pa bi dugo zauzimala prostor, a ne bi se finansijski isplatila.
Vađenje je potrebno obaviti kada se koren u potpunosti razvije i dostigne oblik i veličinu karakterističnu za odabranu sortu. Na velikim površinama se može vaditi u dve faze tako da se prvo pokosi i ukloni lišće s polja, a zatim se koren vadi specijalnim vadilicama. Osim toga, može se vaditi i čupačima, ali u tom se slučaju lišće ne kosi. Nakon vađenja koren se očisti od zemlje i priprema za skladištenje, a čuva se u hladnim prostorima na oko 1°C.
Šargarepa koja se uzgaja na manjim površinama, za vlastite potrebe se vadi ručno, čupanjem korena zajedno s lišćem ili otkopavanjem, pri čemu treba paziti da se ne ošteti koren.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka