Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Šargarepa
  • 08.12.2018. 10:30

Kako gajiti šargarepu u organskoj bašti?

Koren šargarepe bogat je različitim mineralima i vitaminima, folnom kiselinom i karotenom. Kod nas se uglavnom gaji kao jednogodišnja biljka.

Foto: Pixabay / markusspiske
  • 1.766
  • 93
  • 0

Šargarepa je dvogodišnja biljka, ali se obično uzgaja kao jednogodišnja. U prvoj godini ona stvara koren, a u drugoj cvet, plod i seme. Koren šargarepe bogat je vitaminima K, C ali i vitaminima E grupe, fosforom, kalijumom, manganom, molibdenom i folnom kiselinom. Koren sadrži mnogo šećera, proteina, sirovih vlakana i antioksidanasa. Karoten je supstanca koja tom povrću daje boju, a neophodan je za stvaranje vitamina A.

Šargarepa voli osunčana, otvorena i ravna mesta 

Kako objašnjava diplomirani inženjer poljoprivrede Ljiljana Vuksanović, šargarepi odgovaraju laka, plodna, humusom bogata i rastresita, blago kisela zemljišta. Prema njenim rečima, ukoliko je zemljište kiselo, šargarepa je podložnija bolestima. Za setvu treba odabrati osunčana i otvorena mesta, ravna ili na blagom nagibu. Jedan od preduslova za gajenje tog povrća je obezbeđivanje vode za zalivanje jer se u suprotnom formira sitan koren lošeg kvaliteta. Na istom mestu šargarepa se može sejati tek posle tri, četiri godine, a gaji se posle paradajza, kupusa, paprike i mahunarki. Treba je sejati u mešovitoj setvi sa crnim i belim lukom, nevenom.

Za letnju konzumaciju seje se u februaru ili martu

Setva može početi u februaru ili martu u zavisnosti od pripremljenosti zemljišta. Iako je tada zasejana, vadi se iz zemlje krajem juna i početkom jula. Šargarepa se može sejati i krajem oktobra i početkom novembra u bašti na otvorenom ili u izdignute ili ukopane leje. Da bi mogla da se  konzumira preko zime, šargarepu treba treba sejati krajem maja ili u junu, a najkasnije do 15. jula. Seme tog povrća je sitno i najčešće se meša sa sitnim peskom u odnosu 1:5. Stavi se na presavijeni papir i blagim pokretima ruku ravnomerno prosipa sa papira i raspoređuje po zemlji. Seme sporo niče i prilikom setve treba usejati male količine semena rotkvice, koje brzo izbija na površinu i koja će označiti redove.

Pokorica zemljišta neprijatelj šargarepe

Šargarepa je osetljiva na visoke temperature, zato je treba zalivati pri nicanju, kada koren počinje da se popunjava i još dva do tri puta tokom intenzivnog rasta korena. Uzdužno pucanje korena najčešće je posledica neravnomernog i prekomernog zalivanja. Pokorica je neprijatelj šargarepe, naročito tokom letnjeg gajenja, pa se mora razbijati uz održavanje zemljišta vlažnim.

Poželjna i dodatna ishrana

Ljiljana Vuksanović napominje da je dodatna ishrana poželjna. Preporučuje se kompost i tečna organska đubriva, a ako se koren pri vrhu nađe van zemlje na njemu se razvija "zelena glava", pa se pribegava zagrtanju šargarepe u redovima. To povrće oštećuju trulež korena, pepelnica, pegavost lišća, šargarepina muva, lisne vaši i drugo. Protiv šargarepine muve i lisnih vaši treba koristiti fermentisani ekstrakt belog luka i nevena, prirodni piretrin itd.

Prosečan prinos 2,5-6 kg/m2

Organski uzgojena šargarepa se vadi po suvom vremenu, kad je zemljište prosušeno. Prvo vađenje može se obaviti kada koren dostigne debljinu olovke. Kako bi se umanjila količina nitrata u plodu koristi se metoda podrivanja ašovom ispod korena nekoliko sati pre vađenja. Mladi koren dospeva za berbu za oko 60 dana, dok se zreo vadi nakon 120 dana. Za čuvanje i korišćenje tokom zime šargarepu trba vaditi u oktobru i novembru, a prinos korena je od 2,5-6 kilograma po metru kvadratnom.


Povezana biljna vrsta

Šargarepa

Šargarepa

Engleski naziv: Carrot | Latinski naziv: Daucus carota L. ssp. sativus (Hoffm.) Arcang

Šargarepa je dvogodišnja zeljasta povrtarska biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Kao korenasto povrće cenjena je posebno zbog vitaminskih i mineralnih sastojaka.... Više [+]

Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Šargarepa Organska proizvodnja Ljiljana Vuksanović Zemljište Navodnjavanje Prinos Bolesti Zaštita Setva


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija u Beogradu, na putu za pijacu Vidikovac 😃