Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bolesti povrća
  • 17.02.2020. 13:00

Za nadolazeće štetočine na povrću najbolja je preventiva

Jedna od najčešćih štetočina koja se poslednjih godina javlja u povrtnjacima u Srbiji je duvanov trips (Thrips tabaci), a pored duvana napada i krompir, krastavce, luk i srodne vrste; papriku, kupus. Prema nekim podacima napada čak stotinak biljnih vrsta.

Foto: Jelena Lukić
  • 367
  • 14
  • 0

Nesporna je činjenica da neuobičajeno topla zima pogoduje štetočinama, pa mnogim povrtarima neće biti lako da odbrane svoje parcele od brojnih štetnih organizama. Zbog visokih temperatura u narednom periodu realno je očekivati da je njihov broj viši od uobičajenog, ali istraživanja su pokazala da se nekoliko godina unazad u Srbiji masovno pojavljuje određena grupa štetnih organizama u povrtnjacima.

Skup "Savremena proizvodnja povrća" na Novosadskom sajmu

Koji su to organizmi i kako se povrtari sa njima (i u kojoj meri) mogu izboriti, bila je jedna od tema na 21. naučno-stručnom skupu pod nazivom "Savremena proizvodnja povrća" u Novom Sadu. Saznanja o aktuelnim štetnim organizmima u proizvodnji povrća za koje smatra, da će ove vegetacione sezone, zadavati najviše muka povrtarima, predstavio je profesor Boško Jezerkić, iz Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja Vojvodine (PIS).

Duvanov trips

Jedna od najčešćih štetočina koja se poslednjih godina javlja u povrtnjacima u Srbiji je duvanov trips (Thrips tabaci), a pored duvana napada i krompir, krastavce, luk i srodne vrste; papriku, kupus. Prema nekim podacima napada čak stotinak biljnih vrsta. Kada je luk u pitanju, alarm za mere zaštite je kada se uoči jedna ili dve larve na jednom listu, a prof. Jezerkić smatra da će ove godine pomenuta štetočina stvarati probleme pre svega na ozimom luku.

Osnovna preventivna mera protiv ove štetočine jeste da ne gajimo povrće u blizini duvana, a nakon berbe treba uništiti sve biljne ostatke sa zemljišta, uključujući i korove. Na osnovu podataka iz literature o zaštiti povrća i PIS-a, u Srbiji su protiv ove štetočine u luku mogu se koristiti insekticidi koji se inače koriste za suzbijanje lisne i štitaste vaši, stenice, tripse, voćne muve, jabukinog smotavca, dok su u drugim zemljama registrovani preparati na bazi deltametrina, fenitrotina, metiokarba i lambda-cihalotrina.

Virus mozaika krastavca

Kao jedan od većih problema u povrtarskoj proizvodnji profesor Jezerkić je apostrofirao virus mozaika krastavaca (fitopatogeni virus), koji prenose lisne vaši. Po njegovim tvrdnjama, praktično ne postoji usev paprike koji ne poseduje pomenuti virus, a na udaru je i paradajz. Može da prouzrokuje velike ekonomske štete, naročito na paprici (smanjen prinos, loš kvalitet plodova). Prvi simptomi su vidljivi na lišću u vidu mozaika, kasnije se javljaju nepravilno okrugle žute pege, plodovi se ne obrazuju ili su kržljavi.

Virusne bolesti paradajza i krastavca - kako ih suzbiti?

Problem su, dakle, lisne vaši koje su poslednjih godina često registrovane u najranijim fazama razvoja paprike, takođe i u semenskoj proizvodnji ove biljke. S tim u vezi, diplomirani inženjer Ljubiša Đorđević preporučuje korišćenje zdravog rasada, a ako je proizvodnja u zatvorenom prostoru, treba koristiti novo zemljište, bez zaraženih biljaka i biljnih ostataka. Što se tiče proizvodnje u polju, treba primeniti plodored sa predkulturama koje nisu osetljive prema virusu (pšenica, ječam). Sa druge strane, treba izbegavati zemljišta na kom su prethodno bili krastavac, dinja, spanać, lucerka i crvena detelina.

Krompirov moljac

Opasna štetočina je i krompirov moljac koji je poslednjih godina najveće štete doneo usevima u okolini Čačka i Leskovca, a na teritoriji Vojvodine u regionu Novog Sada, Pančeva i Vršca, izneo je profesor Jezerkić. Nažalost, uočena je tendencija širenja ove štetočine i na ostale regione. 

Zaštitite krompir od krompirovog moljca, ne samo u zemlji već i u skladištu

Ova štetočina se razvija u zemljištu, kada ženka polaže jaja na krtole krompira koje kasnije oštećuju larve. Zbog toga, Jezerkić preporučuje preventivu u vidu duboke sadnje, često zagrtanje, navodnjavanje u cilju sprečavanja stvaranja pukotina (kroz koje ženke ovog moljca dolaze), rano vađenje, brzo sklanjanja krompira sa parcele i pravilno skladištenje. Ove preventivne mere treba obavljati tokom čitave vegetecije i u njima leži ključ odbrane od krompirovog moljca, dok upotreba hemijskih sredstava zavisi od faze u kojoj se usev nalazi.  

Moljac paradajza

Moljac paradajza (Tuta absoluta), nezgodna štetočina, naročito opasna prilikom uzgoja u zatvorenom prostoru, postepeno napada delove biljke, buši list i plod i pravi velike štete. Posebno napada paradajz u zatvorenom prostoru, a na otvorenom oštećuje krompir, plavi patlidžan, papriku.

 I u ovom slučaju stručnjaci smatraju da se najbolje od ovog insekta treba odbraniti dobro sprovedenim preventivnim merama; postavljanjem feromonskih klopki, vodenih klopki, mreža protiv insekata na ulasku u objekte - kada se paradajz uzgaja u zatvorenom prostoru, te uklanjanje i uništavanje larvi na listovima. Naročito se preporučuje upotreba prirodnih neprijatelja moljca paradajza, poput predatorske stenice (Macrolophus Pigmaeus), što se pokazalo prilično efikasnim, jer se odrasle jedinke i larve hrane jajima i larvama moljca paradajza.

Moljac paradajza: Gusenice mogu u potpunosti da unište usev

Ukoliko sve ovo ne pomogne, moguća je primena hemijskih sredstava. U tu svrhu preporučuje se primena nekog od registrovanih insekticida, aktivne materije hlorantraniliprola ili indoksakarba. Profesor Jezerkić je upozorio da zbog povlačenja sa tržišta određenog broja hemijskih preparata treba veliku pažnju pokloniti preventivi u odbrani povrtnjaka od moljca paradajza.

Kupusov moljac

Štetočina, kupusov moljac, prisutna je u svim fazama vegetacije u proizvodnji kupusa. Može da izazove velike štete, a prvi simptom je pojava belih pega na listovima. Jezerkić je izneo podatak po kom ekspanzija ovog moljca može da bude izuzetno velika u toplim mesecima, pogotovo u julu u avgustu, kada jedna generacija može da se razvije za svega 10 dana, a u našim  agroekološkim uslovima obično daje sedam do osam generacija godišnje.

Od mera koje ne iziskuju upotrebu hemijskih preparata pre svega stručnjci preporučuju duboko oranje, koje neće iskoreniti, ali će smanjiti brojnost ove štetočine. Za suzbijanje kupusovog moljca u Republici Srbiji su registrovani preparati na bazi cipermetrina, lambda-cihalotrina, esfenvalerata, tau-flavulinata i bacillus thurigiensis subspecies kurstaki.  


Tagovi

Savremena proizvodnja povrća Krompirov moljac Moljac paradjza Duvanov trips Virus Mozaika Krastavca Kupusov moljac Boško Jezerkić


Autor

Dušan Knežić

Više [+]

Poljoprivrednji inženjer, novinar i lovac. Novinarstvom se bavi od 2002. godine. Moto kojim se vodi je "Usuditi se, to je cena napretka".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kačamak sa čvarcima na vranjanski način.