Najčešći faktori koji utiču na proizvodnju, uzgoj i potrošnju su klimatski uslovi, geografska obeležja, kulturna i verska uverenja, šta kupci preferiraju i koliki su njihovi prihodi.
Jaja su jedna od osnovnih namirnica u većini domaćinstava u celom svetu. Mogu se jesti kuvana, pržena, u raznim jelima i salatama, a neki ih jedu i sirova. Proizvodnja kokošjih jaja najzastupljenija je i ona se najviše konzumiraju.
Najčešći faktori koji utiču na proizvodnju, uzgoj i potrošnju su klimatski uslovi, geografska obeležja, kulturna i verska uverenja, šta kupci preferiraju i koliki su njihovi prihodi.
Kina je najveći proizvođač ove namirnice u svetu. U zemlji se godišnje proizvede oko 24,8 milijardi kilograma kokošjih jaja, a prema trenutnoj situaciji, ove bi godine mogla da dosegne proizvodnju od 34,2 milijarde kilograma.
Sjedinjene Države su na drugom mestu po proizvodnji, s oko 5,6 milijardi kilograma kokošjih jaja, dok je Indija na trećem mestu s godišnjom proizvodnjom oko 3,8 milijardi kilograma, piše Worldatlas.
Japan je zemlja čiji stanovnici jedu najviše ove namirnice. Godišnje jedan Japanac pojede 320 jaja, a uglavnom ih jedu sirova. Na drugom mestu je Paragvaj s 309 jaja po glavi stanovnika godišnje, a na trećem Kina gde prosečna osoba pojede 300 ovog proizvoda godišnje.
Na vrhu liste izvoza prema podacima Worldstopexports, nalazi se Holandija. Država godišnje izvozi jaja u vrednosti od 786 miliona dolara, a izvozi se oko 66 odsto jaja proizvedenih u zemlji.
Na drugom mestu nalazi se Turska s 349 miliona dolara. Ova je država napredno radila na poboljšanju svoje industrije jaja, a napravila je veliki napredak u proizvodnji infrastrukture od 1970-ih. Poljska se nalazi na trećem mestu s godišnjim izvozom od oko 246 miliona dolara.
Najviše jaja uvozi Nemačka i to iz Holandije, zatim Irak i Rusija.
Kako navodi europa.eu, u Evropskoj uniji postoji više od 350 miliona kokošaka nosilja koje godišnje proizvedu blizu 6,7 miliona tona jaja.
Najveći proizvođač u EU je Francuska s 13 odsto od ukupne proizvodnje, sledi je Nemačka s 12 odsto, dok su Italija i Španija na trećem mestu s 11 odsto.
Kada govorimo o samom uzgoju kokošaka, čak polovina njih se uzgaja u kavezima, dok je podni uzgoj zastupljen s 28,5 odsto, a slobodni samo s 15,7 odsto. Ekoloških proizvođača ima jako malo, 5,4 odsto.
Tagovi
Autorka