Krave sa visokim proizvodnim kapacitetom imaju brži metabolizam, proizvode više toplote u telu i lakše podnose niže temperature. Pri visokim temperaturama lako može doći do toplotnog stresa, ali i do uginuća životinje.
Visoka temperatura i vlažnost vazduha mogu dovesti do pojave toplotnog stresa kod krava. Toplotni stres je takvo stanje organizma, kada telo nije u mogućnosti da se odupre spoljašnjim i unutrašnjim toplotnim faktorima, koji imaju veoma štetno delovanje na zdravlje životinje.
"Životinje regulišu unutrašnju temperaturu na četiri načina. To su radijacija, kondukcija, konvekcija i evaporacija. Kapacitet hlađenja goveda veoma je mali, a naročito kod visokoproduktivnih rasa. Sve to dovodi do niza negativnih posledica u proizvodnji, reprodukciji i zdravstvenom stanju životinja", kaže Srđan Zafirović, stručnjak za stočarstvo u PSSS Vranje.
Prema njegovim rečima, toplotni stres zavisi od spoljašnjih i unutrašnjih faktora. U spoljnje faktore ubrajaju se temperatura i vlažnost vazduha, radijacija sunčevih zraka i temperatura, kao i provetrenost objekta. Dok u unutrašnje spadaju bazalni metabolizam, toplota proizvedena u buragu i toplota proizvedena kretanjem životinja.
Svi ovi faktori prouzrokuju negativne posledice koje se manifestuju kroz manji unos hrane za osam do dvanaest odsto i manju konverziju hranljivih materija, veću konzumacije vode, slabiji rast i razvoj jedinke, loš embrionalni razvoj, pad proizvodnje mleka za tri do pet litara, slabiji sastav kolostruma, loša plodnost i smanjen interval polnog žara, odnosno, gonjenja.
Bitan faktor koji utiče na temperaturu tela su klimatski uslovi sredine kao i proizvodna namena, odnosno proizvodni kapaciteti goveda. Visoko proizvodne krave imaju brži metabolizam, proizvode više toplote u telu i lakše podnose niže temperature. Pri visokim temperaturama lako može doći do toplotnog stresa.
"Idealna temperatura u štali je u intervalu od 10 do 17 Celzijusovih stepeni, a optimalni termo - neutralni interval je od 5 do 25 Celzijusovih stepeni. Veliki uticaj na životinje ima vlažnost vazduha. Što je veća vlažnost to negativnije utiče na životinju. Zato mora se obratiti pažnja na zajednički indeks temperature i vlažnosti vazduha (THI) koji ne sme biti veći od 100 (25 Celzijusovih stepeni + 75 posto vlažnosti vazduha). Ukoliko je veći, goveda bi trebalo hladiti", ističe Zafirović.
Mnogi faktori spoljne sredine kao što su temperatura, relativna vlažnost vazduha, intenzitet sunčevih zraka i izloženost direktnom uticaju sunčevog zračenja, kao i kretanje vazduha utiču na stvaranje osećaja toplote odnosno na pojavljivanje toplotnog stresa. Osnova nastanka toplotnog stresa krava je u disproporciji proizvodnje toplote u organizmu i njenog oslobađanja.
Prilikom varenja hrane u buragu, oslobađa se najveći deo toplote i uz povećanu spoljnu temperaturu i malu površinu tela, problem hlađenja sve je prisutniji. Toplotni stres može se prepoznati na samim životinjama. Imaju veću temperaturu, veća je učestalost disanja, sline, mokro je krzno i dolazi do promena u ponašanju. Prilagođavanje životinja visokim temperaturama odnosno aktivaciji organa i mehnizma za rashlađivanje tela, distribuiše krv do kože, pojačava rad znojnih žlezda i ubrzava disanje. U slučaju da životinja ne može da se oslobodi viška temperature dolazi do toplotnog udara i u najgorem slučaju do uginuća.
Ishrana mora biti optimalana, sa izbalansiranom količinom proteina, energije i mineralne materije, lako svarljiva i sočna. Osim kvaliteta, veoma je bitno i vreme hranjenja životinja. Prvi obrok mora im se dati što ranije u jutarnjim satima, a poslednji u kasnim večernjim časovima.
"Telesnu temperaturu životinje možemo sniziti poboljšanjem uslova držanja, a pri tom se strogo mora voditi računa o potrebama za vodom, poboljšati ventilaciju i rashlađivanje, kao i bolju ishranu životinja. Objekti moraju biti sa dosta prirodne svetlosti, udobni, visina, širina i otvori trebalo bi da omoguće nesmetano kretanje vazduha. Ležaji moraju biti dovoljno široki i dugi,prekriveni slamom ili gumenim podom. Broj životinja jedan je od bitnih preduslova za dobro funkcionisanje staje. Potreba za vodom višestruko se povećava u toplim razdobljima. Ona mora biti čista, sveža i zdrava i na stalnom raspolaganju. Takođe, veoma je važan dovoljan broj pojilica u odnosu na broj krava", priča Zafirović.
Ventilacija je jedan od preduslova za smanjenje procenta vlage u vazduhu. Ventilatori se mogu smestiti u čekalištu, izmuzištu, i staji. Brzina kretanja vazduha treba da bude deset kilometara po satu. Najbolji način hlađenja visoko produktivnih krava kombinacija je vode i vazduha orošavanjem, a pri tom mora da se vodi računa o vrsti uređaja sa kojim se prska zbog veličine kapljica.
Broj mikroorganizama u mleku smanjuje se samo dobrom higijenom
Letnji period sa visokim temperaturama vreme je kada se smanjuju proizvodne sposobnosti krava, zato se one vrlo teško bore sa toplotnim stresom pa je neophodna pomoć proljoprivrednog proizvođača.
Tagovi
Autorka