Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Spelta
  • 22.07.2020. 12:00
  • Srednjobanatski okrug, Vojvodina, Zrenjanin

Čemu mogu da se nadaju proizvođači spelte nakon žetve?

Situaciju sa žetvom spelte koja sledi proverili smo na terenu, ali stanje zrna upućuje na još jednu težu godinu. Klas i nije bujan, a malo zrno, slabije razvijeno, posledica je sušnih perioda, jer nije bilo dovoljno kiše.

Foto: Aleksandra Idvorjan
  • 363
  • 18
  • 0

U srednjem Banatu nakon žetve tritikalea i pšenice, na red dolazi spelta. Proizvodnja ratarskih kultura već neko vreme nije na zavidnom nivou, i uvek je jedna od najvećih briga formiranje cene. Miroslav Vukov iz Zrenjanina se tek nekoliko godina zvanično bavi poljoprivredom. Po struci mašinski inženjer, učestvovao je u poljoprivrednim poslovima i dok je radio na brodogradilištu. Međutim, od 2012. usredsređen je samo na agrar.

"Kada je firma u kojoj sam radio kao inženjer otišla u likvidaciju, nisam hteo da se zapošljavam negde drugde. Otac, kom sam pomogao i sa kojim sam učio o poljoprivrednim poslovima, bio je bolestan i trebalo je brinuti o njemu. Tako da sam se te godine posvetio poljoprivredi, što mi se dopalo. Onda sam odlučio da se do penzije bavim samo time", kaže Vukov.

Spelta otpornija od pšenice, ali komplikovanija setva

Na svojim parcelama seje tritikale, suncokret, kukuruz i speltu, a o poslednjoj govorio je pred početak žetve.

Jovica Ilić zasejao speltu na 100 hektara

"Speltu gajim već pet godina, i za nju sam se odlučio jer je veoma kvalitetna, a uz to i manje zahtevna od čuvene pšenice koja gotovo uvek pravi probleme. Vremenski uslovi skoro neizostavno utiču na pšenicu, dok je spelta ipak otpornija. Na početku sam uložio dosta, jer je potrebno obezbediti ljuštilicu, selektor i drugo, a to ulaganje treba i da se vrati. Istina, setva spelte jeste komplikovana. Ona se seje sa plevicom, pa zato nije moguće sejati istim sejalicama koje se koriste za pšenicu", kaže naš sagovornik i dodaje da je plevica ključna za speltu, jer štiti zrno od bolesti, insekata i drugih mikroorganizama, pa tokom klijanja spelti nije potreban fungicidni tretman.

Pogodna za organsku proizvodnju

Spelta nije zahtevna u pogledu klimatskih i zemljišnih činioca i važi za otporniju kulturu. Stoga se dalja briga o spelti tiče zaštite od trave, što može da podrazumeva upotrebu herbicida, ali i ne mora, u zavisnosti postoji li interesovanje za njenu organsku proizvodnju.

"Fungicidi se, kako je poznato, ne koriste, a i herbicide je moguće izbaciti. U tom slučaju, bilo bi mnogo više trave koja se rešava upravo herbicidima. Zato spelta i jeste pogodna za organsku proizvodnju. Kod nje postoji problem koji se tiče polegnuća - može dosta da izraste i tada često polegne. Kada spelta mnogo poraste, kombajn ne može da je skupi, i zbog toga moraju da se koriste regulatori rasta koje treba pažljivo primenjivati, kako bi se postigli najbolji rezultati. Spelta koju ja imam gotovo bi se mogla smatrati zdravom hranom", objašnjava Vukov i dodaje da ne koristi hemijska sredstva, ali i da je sama atestacija komplikovana.

Jedini problem kod spelte jeste polegnuće

"Podrazumeva višegodišnje praćenje, vršenje ispitivanja, i tako dalje. Opet, na našem tržištu zdrava hrana i ne može da se plasira po adekvatnoj ceni."

Disbalans cene i kvaliteta

Iako smatra da je dosta toga naučio o ovoj kulturi koja slovi za veoma popularnu danas, banatski ratar se ipak ne usuđuje da zaseje mnogo spelte. Bilo je godina kada je cena spelte iznosila 70 dinara, ali i godina kada ju je prodavao za 45 ili 50 dinara. Svejedno, veliki je rizik posejati mnogo, jer je pitanje hoće li moći da se proda. Dosad je uglavnom speltu sejao na dva hektara, ali jesenas je smanjio na jedan.

"Od svog zvaničnog početka, 2012. godine, prinosi su bili još i dobri. Od 2017. i velike suše, situacija se pogoršala. Kada čovek odluči da smanji količinu, može da očekuje da će povećanje cene robe biti u disbalansu sa smanjenjem količine. Konkretno, cena robe ne prati smanjenje količine, a ostaje veliki rizik održavati i raditi veću količinu kulture. Bačka i Srem su još i povoljniji krajevi, tu i ima kiše, pa su bolji i prinosi. Banat je katastrofa, to sam shvatio ulazeći ozbiljnije u analizu", izneo je Vukov svoje utiske.

Situaciju sa žetvom spelte koja sledi proverili smo na terenu, ali stanje zrna upućuje na još jednu težu godinu. Klas i nije bujan, a malo zrno, slabije razvijeno, posledica je sušnih perioda, jer nije bilo dovoljno kiše. U Banatu je problem što nema vlage koja je potrebna za napredovanje. U odnosu na stanje drugih kultura, neće biti lako sa speltom. Prošlogodišnji prinosi po jutru kretali su se oko tone i po. Ovogodišnji će se preciznije znati po okončavanju daljih poslova.

Prodaja nikad nije sigurna?

Posle žetve slede skladištenje, ljuštenje i selektiranje. Kada se dobije čisto zrno, tek onda sledi prodaja. Međutim, naš sagovornik svoje kulture nigde ne predaje, već ima svoje silose, što smatra najboljim rešenjem. Ipak, prodaja je uvek nesiguran teren.

Žetva spelte, sledi heljda

"Imam svoje kupce, sa kojima sarađujem neko vreme. Međutim, prodaja nikada nije sigurna. Shodno tome, niko nije siguran, pa ni kupci. Svi me nađu kada spelte nema na tržištu. Kada je ima, desi se da mi se ne javljaju. Neki moji kupci nakon kupovine spelte, rade isklijavanje njenog zrna, potom zasušivanje i mlevenje, i na kraju dobijaju brašno od isklijalih zrna. To brašno se prodaje za skoro 200 dinara", uputio nas je naš sagovrnik.

Za Miroslava Vukova ovo je poslednja poljoprivredna godina koju okončava u ovolikom obimu posla. Sledeće godine vreme je za penziju, pa planira da smanji proizvodnju. Najverovatnije će otkazati dosta zemlje koju uzima u zakup, a radiće samo onoliko koliko je za njega izvodljivo. Budući da ima dve ćerke, koje se ne interesuju za poljoprivredu, našeg sagovornika nema ko da odmeni u poslu i vodi gazdinstvo. Mada, kaže Vukov, da ima sina, ni sam ne zna šta bi ga savetovao - da li da nastavi sa poljoprivredom ili da 'batali'.


Foto prilog


Tagovi

Spelta Cena spelte Žetva spelte Miroslav Vukov Ratari Banata Setva spelte Nedostatak vlage Organske žitarice


Autorka

Aleksandra Idvorjan

Više [+]

Zaljubljenik u književnost, zelenilo proleća, vrelinu letnjeg sunca i reku Tisu.