Pre ulaska u berbu kukuruza, vrlo je važno dobro pripremiti mehanizaciju. Heder na kombajnu mora da se namesti na ispravan način kako bi zrno na kraju ostalo neoštećeno. Kombajniranje treba obaviti odgovarajućom brzinom kako ne bi došlo do zagušivanja same mašine.
Berba kukuruza se bliži. Da bi na kraju celog tog procesa plod bio dobar, nisu dovoljni samo zadovoljavajući prinosi i kvalitet. Kako bi zrno ostalo u dobrom stanju vrlo je važno ispravno obaviti berbu i na odgovarajući način pripremiti mehanizaciju. Jedan od ključnih elemenata za ubiranje kukuruza je heder, priključni deo na kombajnu koji omogućava upravo žetvu ove kulture.
Darko Marinković iz Nemenikuće dugo se bavi uslužnom obradom zemlje i iza sebe ima veliko iskustvo. Koristi univerzalni kombajn, namenjen za žetvu pšenice, ječma, suncokreta, kukuruza i drugih žitarica, a pre ulaska u berbu sledeće agrarne kulture, kaže, ova mašina se mora prilagoditi toj nameni i dobro pripremiti.
"Umesto pšenične stavlja se kukuruzna korpa i blindira se - stavljaju se blinde između noževa tako da međuprostor između bude zatvoren. Zatim se stavlja korpa sa debljim žicama koja je jača da bi mogla da izdrži opterećenje. Nakon toga, pristupa se kačenju grla koje nosi sam adapter za kukuruz", objašnjava Marinković.
Osim uputstva koje postoji za svaki tip kombajna, proizvođači moraju da ispoštuju i osnovno pravilo da se kukuruz skida na otkidačkim pločama, te da zazor podese na adekvatan način, ukazuje diplomirani inženjer poljoprivredne tehnike Milan Pupovac.
"Bitno je podesiti zazor otkidačkih ploča tako da, u zavisnosti od krupnoće klipa kukuruza, on bude tačno određen i da berački valjci ne dodiruju dno klipa kako ne bi došlo do krunjenja. Ako je veliki zazor između ploča postoji mogućnost da klip prođe deo njih, da ga zahvate berački valjci i onda dolazi do krunjenja zrna i to zrno je onda nepovratno izgubljeno", ukazuje Pupovac.
Kod novih kombajna taj zazor se podešava direktno automatski iz kabine dok kod starijih tipova to mora ručno da se uradi.
Marinković napominje i da otkidački valjci moraju da se prilagode debljini korena kukuruza i debljini same stabljike odnosno da se date ploče, u zavisnosti od debljine šaše, razmaknu ili primaknu.
"Ako je debelo stablo šaše, a ploče mnogo primaknute onda dolazi do zaglavljivanja i zagušivanja na ulazu na samom adapteru. Ako je godina kišna, obično stabljika bude debela što znači da ploče moraju da se razmaknu. Primaknu se ako je sušna, pošto su i klipovi tanji, a da ne bi sami klipovi uletali dole i ispadali", objašnjava Marinković.
Dodaje i da se, pre početka berbe, moraju naštelovati vetrovi odnosno pojačati. Takođe, trebalo bi naštelovati i sita ili ih zameniti, u zavisnosti od vrste kombajna, i to tako da kukuruz ne može da prođe, te da se na taj način takođe spreči zagušivanje.
Pupovac ukazuje i na dodatak na hederu koji služi za usitnjavanje biljne mase odnosno kukuruzovine. Postoje, navodi, dva tipa.
"To je obično ili roto disk ili jedan rotirajući nož koji sprovodi odsecanje i samim tim usitnjavanje kukuruzovine tako da ona ne ostane na samoj površini uspravna nego da bude što niže odsečena", objašnjava ovaj inženjer.
Napominje da proizvođači, u želji da što pre obave berbu, ne vode računa o brzini kretanja kroz njivu. To nije dobro jer prevelika brzina može dovesti takođe do zagušivanja kombajna.
"Ukoliko je linijska brzina velika, a kombajn ne može da proguta tu masu kukuruzovine, doći će do zagušenja i samim tim zastoja u radu i to direktno prouzrokuje da roto disk ili noževi ne mogu da iseku biljnu masu na onu dimenziju koja je predviđena. Samim tim to predstavlja problem za narednu pripremu za kulturu zato što ćemo imati kukuruzovinu koja je nepravilno iseckana, koja je krupnija i stvoriće dodatne probleme i troškove u radu dalje."
Žetvu kukuruza, takođe, može usporiti i otežati zakorovljenost njiva, koja je neretka pojava na domaćim parcelama, ukazuju naši sagovornici.
"Zakorovljenost njiva pravi probleme prilikom kombajniranja. Tu je i ambrozija. Međutim sirak u kukuruzu je korovska kultura koja se više razvija, pravi veći problem i usporava rad", ukazuje Pupovac.
Vrlo je važno i na ispravan način koristiti mehanizaciju kako ne bi došlo do povreda. Pre prilaska kombajnu i pre silaska sa njega, mora sve biti isključeno.
"Nikako se ne sme prilaziti radnim organima koji su uključeni i aktivni. Na primer, berački valjci naprave 950 obrtaja u minutu, odnosno 16 u sekundi. Ukoliko je onaj ko upravlja kombajnom u njihovoj blizini u tom trenutku, to može biti vrlo opasno za njega."
Nakon završetka berbe, savet Marinkovića proizvođačima je da samo izduvaju kombajn od prašine i podmažu ga, te da pranje obave u proleće, dan ili dva pre odlaska na njivu.
"Ako se kombajn opere u jesen i bude u garaži u toku zime, sva vlaga se zadrži u delovima, u ležajevima i onda to korodira u toku cele zime. Sledeće godine kad krenete, vi imate problem zato što je sve korodiralo, ležajevi moraju da se menjaju", objašnjava poljoprivrednik iz Nemenikuća.
Dodaje i da je bolje imati univerzalni kombajn za više kultura upravo zbog isplativosti, posebno ukoliko jedan proizvođač uzgaja nekoliko različitih žitarica.
"Univerzalni su isplativiji jer su prilagodljiviji različitim žitaricama, prednosti su baš to što se mogu skidati sve kulture sa njim, od ozimih do jarih useva."
Tagovi
Autorka