Kukuruz se, kao kultura koja voli toplotu, seje kada se u proleće zemljište zagreje iznad 10°C, a temperatura vazduha bude iznad 13°C , a i kada prođe opasnost od česte pojave mraza.
Iako je zima bila jako duga, ujedno i neuobičajeno blaga, prvi dani proleća, minusi i pahulje snega sigurno su iznenadili brojne poljoprivrednike. Vreme poslednjih desetak dana naslućuje da je niskim temperaturama došao kraj. Naravno, svi poljoprivrednici s velikim iščekivanjem gledaju u nebo i nadaju se kiši jer uskoro kreće i setva kukuruza.
Kukuruz se kao kultura koja voli toplotu može krenuti da se seje kada se u proleće zemljište zagreje iznad 10°C, a temperatura vazduha bude iznad 13°C i kada prođe opasnost od česte pojave mraza. Ako se temperatura smanji ispod 10°C, kukuruz prestaje da raste. Naravno, ne smemo da zaboravimo da i zemlja treba da bude dovoljno prosušena, kako bi mašine za pripremu i setvu mogle kvalitetno da rade.
Dobre predkulture za kukuruz su jednogodišnje i višegodišnje leguminoze, krompir, šećerna repa, suncokret, uljana repica, pa i strne žitarice. Može se sejati u postrnoj setvi, nakon ranih predkultura kao što su uljana repica, grašak i ječam.
Osnovna obrada zemljišta zavisi od predkultura. Osnovno oranje treba izvesti u jesenjem razdoblju na dubinu 25-30 cm, a zajedno s oranjem treba obaviti i osnovno đubrenje.
Oranjem na jesen povećava se količina akumulirane vode koju kukuruz koristi u letnjem razdoblju kad mu je najpotrebnija za razvoj klipa i zrna. Najpovoljnije vreme obrade je kada je zemljište umereno vlažno i ne lepi se.
Na proleće, pred setvu, treba uraditi dobru pripremu zemljišta, jer ona smanjuje i količinu korova, a zrnu kukuruza osigurava tvrdu posteljicu, kako bi dodir s vlagom bio dobar i stalan, i rastresit pokrov kako bi nicanje bilo lako i brzo.
Ako se kukuruz uzgaja nakon kultura koje ostavljaju veće žetvene ostatke (slama, kukuruzovina), pre njihovog zaoravanja potrebno je đubrivom dati 100-150 kg uree/ha i tako osigurati dovoljno azota za rad mikroorganizama, koji razgrađuju organske ostatke. Ako se đubriva dodaju u osnovnoj obradi, pripremi zemlje za setvu, u startu i prihrani, biljka će u svako vreme imati na raspolaganju potrebna hraniva.
U proizvodnji su najviše zastupljene Zuban i Tvrdunac, kojima pripada najveći broj kultivara i hibrida. Zuban je rodniji od Tvrdunca, ali Tvrdunac ima kvalitetnije zrno s većim postotkom belančevina. Zrno Zubana više se koristi u prehrani domaćih životinja i industrijskoj preradi, a Tvrdunac u ishrani ljudi.
Ukrštanjem različitih sorti dobija se 'potomstvo' koje ima boljih svojstava nego roditelji. Najčešće su to bujniji porast, veća rodnost, veća otpornost te bolja prilagođenost određenim uslovima gajenja.
Savremena proizvodnja kukuruza izmenjuje sortimente hibrida jako brzo tako da su pojedini u široj proizvodnji pet do šest godina.
Kukuruz najbolje uspeva na dubokim, plodnim i strukturnim zemljištima, slabo kisele ili neutralne reakcije, dobrog toplotnog, vodnog i vazdušnog režima.
Najbolje je ako se setva kukuruza obavi u optimalnom agrotehničkom roku. To je u našim uslovima april mesec.
Rano zasejani hibridi ranije cvetaju u julu kad je manje verovatno sušno i vruće vreme nego prema krajem jula. Tako izbegavaju nepovoljne vremenske prilike u cvetanju, pa i prinos treba da im bude sigurniji. Ranije će i sazreti, i ranije brati, uz manje gubitke u berbi. Ranija berba istovremeno omogućuje obradu tla i setvu pšenice unutar optimalnih rokova.
Kukuruz se seje sejalicama (mehaničkim ili pneumatskim) na razmak između redova 70 cm. Na težim vlažnijim i hladnijim zemljištima i u ranijoj setvi seje se na 4-5 cm dubine. Na sušnim i lakšim te toplijim seje se dublje, 5-7 cm. Na peskovitim zemljištima setva može biti i dublja. Krupnije seme se seje dublje, a sitnije pliće.
Startno đubrenje izvodi se zajedno sa setvom tako da ulagači postavljaju đubrivo 5-8 cm u stranu od semena i oko 3-5 cm ispod semena. Ta su hraniva u blizini tek razvijenog korena i biljka ih odmah koristi za brži porast. Koriste se NPK đubriva s naglašenom fosfornom komponentom.
Često se u startnom đubrenju koriste gnojiva koja sadrže i insekticid protiv zemljišnih štetočina. Poznata je kombinacija NPK 13:10:12 s jednim odstom volatona. Ali, tada se često izbegava, jer opterećuje i usporava setvu.
Što se tiče šteta od mrazeva, na rano zasejanom i ranije niklom kukuruzu (nicanje ponekad može da nastupi i pre 1. maja), postoji mogućnost da se mraz u nekim godinama pojavi u prvom delu ovog meseca, a vrlo retko kasnije.
Međutim, ni najranije zasejani kukuruz do sredine maja ne može doći u fazu šest listova, kad mraz potpuno uništava kukuruz. Prema tome, ako se i pojavi mraz početkom meseca, biće oštećeni samo prvi listići, dok sama biljka kukuruza neće biti uništena.
Poslije kasnih mrazeva obično sledi sunčano i toplije vreme, pa se oštećeni kukuruz brzo oporavlja, izlaze novi listovi i uz mali zastoj nastavlja da raste. Takav kukuruz ne smanjuje prinos u poređenju s kasno sejanim kukuruzom, koji u vreme pojave mrazeva još nije nikao.
Da bi seme kukuruza moglo da počne da klija treba da upije oko 45 odsto vode. Uz povoljnu temperaturu seme će brzo klijati i nicati pri vlažnosti zemlje od oko 70 do 80 odsto od maksimalnog vodnog kapaciteta.
Meteorolozi već par dana najavljuju da će april biti dosta sušan i da neće padati puno kiše, ako postoji ta mogućnost, potrebno je obaviti navodnjavanje.
Potrebe za vodom povećavaju se u vreme intenzivnog vegetativnog porasta, a najveće su neposredno pred metličenje i svilanje za vreme oplodnje i u početku nalivanja zrna.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka