• Paljenje strnjišta
  • 25.08.2020. 08:00
  • Sremski okrug, Vojvodina, Sremska Mitrovica

Poljoprivrednici najviše pale kukuruzovinu, jer je teška za oranje

Zbog toga što zemljište treba brzo pripremiti za setvu pšenice kukurzovina se pali i tako se gubi dosta azota u zemljištu, smanjuje se i sadržaj humusa, a poznato je da je za jedan procenat ove organske materije potrebno je od 50 do 100 godina.

Foto: Bigstock/ZoranKompar
  • 539
  • 36
  • 0

U Gradskoj kući u Sremskoj Mitrovici održana je tribina na kojoj su predavači Milan Milić, savetodavac za zaštitu životne sredine iz Poljoprivredne stručne službe Sremska Mitrovica i Dušan Ognjanović iz Sektora za zaštitu prirode i klimatske promene Ministarstva zaštite životne sredine, zainteresovanim slušaocima govorili o temi "Štetnosti paljenja strnjišta".

Paljenje žetvenih ostataka i dalje je veoma popularno među poljoprivrednicma, a razlog tome je, kako ističu paori, pre svega loša mehanizacija koja se koristi za obradu zemljišta. Umesto da zaoravaju svoje njive, jedan deo poljoprivrednika nakon žetve svoje njive zapali.

Kako ističe Marko Đuričić, poljoprivrednik iz Martinaca, sa ovom praksom prestao je pre desetak godina, jer je shvatio da se paljenjem strnjišta gubi na kvalitetu zemljišta.

Marko Đuričić prestao je sa paljenjem strnjišta nakon što je uvideo njegovu štetnost (foto: Zlatko Markovinović)

"Ništa dobro nisam doneo svojim njivama paljenjem strnjišta. Iako svi znamo koliko je to štetno palili smo, posebno kukuruzovinu, jer nam je tako od valjkada bilo lakše. I mehanizacija nam tada nije bila baš njabolja. Na sreću sa tom praksom sam prestao, tako da danas odmah nakon žetve zaorem sve žetvene ostatke i tako doprinosim kvalitetu zemljišta od koga, kao i svi poljoprivrednici očekujem mnogo", kaže Đuričić.

Kukuruzovina se pali, jer je tako lakše?

I poljoprivredni stručnjaci su saglasni sa činjenicom da je najveći problem sa kukurzovinom. Ima najviše ostataka i najteže ju je zaorati. Upravo zbog toga što zemljište treba brzo pripremiti za setvu pšenice, ostaci od stabljike kukuruza se pale i tako se gubi dosta azota u zemljištu, smanjuje se i sadržaj humusa što nikako nije dobro, a dobro je poznato da je za jedan procenat ove organske materije potrebno od 50 do 100 godina.

Paljenje strnjike - praksa koja mora da se iskoreni

Neretko se dešava i da se prouzrokuju požari i štete na susednim njivama. Pored toga, zemljište postaje zbijenije i teže se obrađuje narednih godina.

"Još jednom smo poljoprivrednicima predočili koje su posledice paljenja žetvenih ostataka. One mogu biti nepovoljne kako po žive organizme, po plodnost zemljišta, a utiču i na čovekovo zdravlje i bezbednost. Paljenjem se postiže velika temepratura na parcelama, stvara se pepeo koji raznose vetar i kiša. Prvi sloj zemljišta, koji se pretvara u pepeo ima visoko hranljive materije koje su potrebne biljkama za razviće, a da bi se on oporavio od uticaja visoke temperature potrebno je do pedeset godina", kaže Milić iz PSSS Sremska Mitrovica i dodaje da umesto paljenja žetvenih ostataka, trebalo bi ih zaoravati, kako bismo zemlji vratili makar nešto od hranljivih materija.

Nakon zaoravanja - analiza zemljišta

Preporuka Poljoprivredne stručne službe u Sremskoj Mitrovici je da se nakon zaoravanja uradi analiza zemljišta, kako bi se po preporuci koju daje njihova akreditovana laboratorija, pristupilo pravilnom đubrenju i zemljište obogatilo svim neophodnim hranljivim materijama.

Besplatna analiza zemljišta u sremskim opštinama

Uzastopnim paljenjem strnjike tokom dve, tri godine stvara se zbijeno zemljište, biljke su manje u porastu i rezultat je manji prinos. Sremski i mačvanski poljoprivrednici su svesni toga i zato pribegavaju zaoravanju što je mnogo bolje za očuvanje prirode, a i bolje prinose.

Stručnjaci podsećaju da nakon ove agrotehničke mere može odmah da se ore na punu dubinu od 15-25 cm. U tom slučaju prethodno treba da se rasturi mineralno đubrivo i stajnjak. Posle oranja brazdu treba zatvoriti kako bi se zemljište poravnalo i smanjilo isparavanje. To se postiže upotrebom valjka, drljače ili setvospramača. Podsetimo još i na to da je prema postojećim zakonskim propisima u našoj zemlji spaljivanje žetvenih ostataka zabranjeno.


Tagovi

Paljenje strnjišta Milan Milić Loša mehanizacija Marko Đuričić Dušan Ognjanović Zaoravanje strnjišta


Autor

Zlatko Markovinović

Više [+]

Glavni i odgovorni urednik televizije "Fruška gora", autor i voditelj poljoprivredne emisije "Zdrav domaćin".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrće
Seme se kupalo 24h u čaju od kamilice, kupus je divno isklijao i taman se sprala hemija sa kojom je tretirano seme. Šargarepa i salatica u bašti, kupus u rasad