• Zaorač stajnjaka
  • 12.10.2020. 16:00

Prednosti i mane stajnjaka i kojim mašinama ga uneti u zemlju?

Za unošenje organskog đubriva u zemlju, koristi se zaorač stajnaka. Po konstrukciji je sličan predplužnjaku, ima visoku dasku, sa gornje strane zaobljenu i povijenu u napred, time se postiže potiskivanje stajnjaka u brazdu i sprečava zagušenje.

Foto: Julijana El Omari
  • 4.683
  • 500
  • 0

Vrlo su dobro poznate dobrobiti stajnjaka. Međutim, njegova primena neće imati željeno delovanje, ako se ne primeni u pravo vreme i na pravi način. Ovo organsko đubrivo nabolje iskorišćavaju okopavine, šećerna repa, krompir, uljane kulture, osim toga, sa stajnjakom kod peskovitih zemljišta smanjuje se pojava erozije, a generalno se poboljšava vodno-vazdušni režim zemljišta, koje pod uticajem mikroorganizama postaje biološki aktivnije.

Da li je na oranicama zapostavljena upotreba stajnjaka?

U zavisnosti za koju kulturu se zemljište đubri, dobro je primeniti 50 tona za krompir, 30 do 40 za kukuruz, 20 za pšenicu i to u predusev, jer strna žita koriste produženo dejstvo stajnjaka u plodoredu. Važno je rasturanje obavljati po oblačnom i hladnijem vremenu, kako bi se sprečilo isparavanje azota, kojeg stajnjak inače malo poseduje. Sa svakim satom, a onda i danom, gubi svoja dragocena svojstva koja odlaze nepovratno u atmosferu.

Zaorite po rasturanju

Ono što nije u velikoj meri svojstveno našim poljoprivrednicima jeste zaoravanje stajnjaka po rasturanju. Pošto mnogi čekaju po nekoliko dana, pa i nedelja, pitali smo Aleksandra Jovanovića, mladog poljoprivrednika iz Zagorice kod Topole i diplomiranog strukovnog inženjera ratarstva i povrtarstva, koliko je onda bacanje stajnjaka uzaludan posao?

"Ne sme da se sačeka da amonijak ispari, jer ionako nema dovoljno azota u stajnjaku. Međutim, za one koji prospu stanjak, pa zaoru posle nekoliko dana ili nedelja, nisu đubrili 'džabe' već će samo dobiti slabiji efekat", kaže Jovanović za Agroklub.

Adekvatnom priključnom mašinom unesite đubrivo

Treba istaći i da je iskoristivost stajnjaka prve godine 50 odsto, druge 30, a treće 20 odsto, što bi značilo da ovo đubrivo treba unositi u zemlju svake treće ili četvrte godine, a u nekim slučajevima eventualno i pete.

Za unošenje organskog đubriva u zemlju, koristi se zaorač stajnaka. Po konstrukciji je sličan predplužnjaku, ima visoku dasku, sa gornje strane zaobljenu i povijenu u napred, time se postiže potiskivanje stajnjaka u brazdu i sprečava zagušenje.

Za unošenje organskog đubriva u zemlju, koristi se zaorač stajnaka (foto: Aleksandar Jovanović)

"Zaorač se montira na ram pluga, prihvata ga i prevrće, a zatim ga plužna glava zaorava na punu dubinu, a stajnjak spušta dole. Dakle, zaorač stajnjaka treba da masu stupti na dno brazde. Kod podešavanja bitno je da se namesti ugao, ali je on često već fabrički namešten."

Ako je zemljište zakorovljeno - zaorač nije dobra opcija

Za unošenje organskog đubriva bolje je koristiti namensku priključnu mašinu, odnosno u slučaju zaorača - dodatak plugu, međutim prema rečima našeg sagovornika, malo poljoprivrednika (u Šumadiji) to koristi. S druge strane, postoji izvestan broj njiih, koji koristi umesto zaorača, pomenuti predplužnjak koji postiže gotovo isti efekat.

"Stanjak može da se zaore i plugovima bez zaorača, ali zavisi sve od plužne daske. Ako je daska duboka, a količina stanjaka lepo raspoređena po površini, daska će sasvim pristojno da zaore. Ako je zemljište zakorovljeno, onda nije dobra opcija koristiti zaorač, jer bi se zagušio u tome. To se odnosi i na slamu posle žetve koju neki ratari ostavljaju na njivama - ne baliraju. Međutim, ako se radi kombajniranje sa sečkom, onda će zaorač sve lepo zaorati jer je sve već ravno na njivi", ističe Jovanović.

Koja je mana stajnjaka?

Međutim, sa unošenjem stajnjaka, bilo zaoračem ili drugim, moguće je da ćemo dobiti zakorovljene parcele u proleće. Ovo je možda jedina mana stajnjaka.

Stajnjak - najvažnije organsko đubrivo

"Na primer, uz seno koje jedu preživari, semena korova prođu kroz organizam životinje i prežive čak visoke temperature prilikom zgorevanja stajnjaka i prilikom kontakta sa zemljištem započinu svoje razviće. Jedini način prevencije jesu herbicidi, kao i izbegavanje davanja stoci zakorovljeno seno i drugo kabasto hranivo."

Pri unošenju stajnjaka, ne zaboravite da je vrlo korisno držati se plodoreda biljaka, jer onda je tačno uhodan sistem đubrenja. Posle deteline možete sejati kukuruz, posle kukuruza suncokret, zatim pšenicu, soju i tako dalje.


Tagovi

Stajnjak Rasturanje stajnjaka Zaoravanje Zaorač stajnjaka Aleksandar Jovanović Plodored


Autorka

Julijana El Omari

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...


Partner

Agroklub d.o.o.

Bulevar oslobođenja 78, 21000 Novi Sad, Srbija
e-mail: info@agroklub.rs web: https://www.agroklub.rs/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Još malo pa će sadnja voća. Razmislite da zasadite par sadnica drena na okućnici.