Kakva su iskustva iskusnog ratara Mihaela Garafijata iz Padine nedaleko od Pančeva? Koja praksa se pokazala kao najbolja i koja donosi najviše prinosa?
Mesec april nam se polako približava, a sa njim i nestrpljivo očekivana setva prolećnih kultura. Lepo vreme i natprosečno visoke temperature za ovo doba godine uslovljavaju zagrevanje zemljišta do optimalnih vrednosti. Predsetvene pripreme su uveliko u toku, a pojedini domaćini su ovaj deo posla već i obavili. Zato setva, barem kod našeg sagovornika, može da počne.
"Zatvaranje brazdi, odnosno, prvu predsetvenu pripremu sam zavšio. Pre same setve suncokreta završiću i drugu predsetvenu pripremu nakon čega sledi ovogodišnja setva suncokreta koju planiram za početak aprila“, započinje Mihael Garafijat iz Padine, blizu Pančeva.
Ratarstvom se bavi dugi niz godina. Ima registrovano poljoprivredno gazdinstvo i redovni je korisnik subvencija za poljoprivrednike. Osim svoje, ima i zemlju koju uzima u zakup, a ove godine planira da zaseje suncokret na nekih 20 hektara. To je nešto manje nego lani, kada je zasejao oko 22 hektara ove uljarice. Njegova zemlja u južnom Banatu je sušnijeg tipa, pa se odlučio za srednje i kasnije sorte suncokreta. Upravo one su se i najbolje pokazale na ovakvom tipu zemljišta.
"Ne čekam optimalnu temperaturu zemljišta, već sejem u prvoj polovini aprila. Cilj mi je da suncokret nikne do kraja meseca, jer je mogućnost jutarnjih mrazeva u tom periodu minimalna“, otkriva ovaj padinski ratar, dodajući da su suncokret i šećerna repa relativno otporne na prizemne mrazeve.
Kada je reč o repromaterijalu, naš sagovornik ga uzima na rate, a osim suncokreta, na svojim površinama ima zasejanu pšenicu i ječam koji koristi za sopstvene potrebe. Sprema se i za setvu kukuruza. Kada je reč o ceni suncokreta, kao i svake godine, ona je prilično neizvesna i znaće se tek nakon završenih otkupa.
"Prošle godine se nismo baš proslavili prilikom žetve. Kod mene je bilo šaroliko po pitanju prinosa. Naš kraj je u košavskom području, većina useva je polegla, a tek nekih 20 odsto se spasilo užasno jakih vetrova. Tu je rodilo od 2,6 do 3,5t/ha. Na parcelama sa poleglim usevima, prinos je prepolovljen".
Ratari na sastanku u Ministarstvu: Naći ćemo način da cena suncokreta "ode"
Bacanje veštačkog đubriva obaviće depozitorima prilikom špartanja, količinom shodno mogućnostima. Još uvek se dvoumi koji tip veštačkog đubriva će upotrebiti. Nakon setve planira zemljišnu zaštitu od širokolisnih korova. Zatim, posle nicanja, kada biljke budu dostigli visine od 15 do 20 centimetara, obaviće i zemljišnu zaštitu od uskolisnih korova. Sve radove u polju izvodi sopstvenom mehanizacijom.
Diplomirani inženjer proizvodnje Ivan Nan iz PSSS Zrenjanjin napominje da suncokret najbolje rezultate daje na dubokim, plodnim i strukturnim zemljištima, slabo kisele i neutralne pH vrednosti, kao što su černozem i ritska crnica.
"Ova uljarica stvara veliku biljnu masu, te joj je potrebno puno vode. Suncokret je na nedostatak vode najosetljiviji u vreme oblikovanja glavica i nalivanja semena", objašnjava Nan.
Suncokret: Traži mnogo vode, ne i plodno zemljište, bolje podnosi sušu
Kako dodaje, ova biljka ima izuzetno razvijen korenov sistem, prodire duboko u zemljište i vodu crpi iz dubljih slojeva. Otporan je na sušu, zbog čega i jeste jedna od najrasprostranjenijih kultura u južnom Banatu.
"Ukoliko je setva obavljena u suvo zemljište, treba obaviti valjanje. Pokorica se uništava lakim ili rotacionim drljačama. Osetljiv je na gajenje u monokulturi, te treba poštovati plodored. Na isto mesto vraća se nakon dužeg perioda menjanja kultura, najbolje nakon pet godina“, savetuje zrenjaninski stručnjak napominjući da parcela na kojoj se seje suncokret kao pretkulture ne bi smela imati biljke koje imaju zajedničke bolesti i štetočine, kao ni sam suncokret.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka