"Šta je sa kvalitetnom domaćom pšenicom i da li je država uopšte ima u robnim rezervama i koliko?" jedno je od pitanja Udruženih sindikata Srbije "Sloga", postavljenih nakon objavljivanja podataka da je u poslednjih godinu dana udvostručen uvoz hleba i pekarskih proizvoda.
Udruženi sindikati Srbije "Sloga" u saopštenju postavljaju i pitanje Direkciji za robne reserve i Ministarstvu poljoprivrede o tome da li se, ukoliko u našoj zemlji ne postoje zalihe pšenice, ta žitarica izvozi, kome i po kojoj ceni.
Podsetimo da se, kako je Politika pisala, smrznute polugotove vekne i peciva u Srbiju najviše uvoze iz: Rumunije, Bugarske, Hrvatske i Nemačke. U sindikatu "Sloga" smatraju da je to što se hleb i pekarski proizvodi u najvećoj meri uvoze iz zemalja regiona pokazatelj da postoji korupcija i veza države sa onima koji se bave uvozom i izvozom tih proizvoda.
"Ti prozvodi su svuda u svetu strateški proizvodi od nacionalnog značaja. Pisanje dnevnika "Politika", da su vekne hleba najviše stizale iz susednih zemalja, sugeriše da je vlast u korupcionaškoj saradnji sa "uvozničkim i izvozničkim lobijem" koji je Srbiju pretvorio isključivo u potrošačko tržište, uništio srpsku pekarsku industriju, male pekare, a samim tim i radna mesta u toj grani privrede," navodi se u saopštenju.
U "Slogi" podsećaju i da poljoprivrednici u našoj zemlji uzgajaju pšenicu na površini većoj od 500.000 hektara što je, dodaju, dovoljno količina za domaće potrebe, ali i da od tih prinosa može biti pšenice i za izvoz, prenosi Danas.
Kako prenosi ovaj list, u Uniji pekara smatraju da problem u pekarstvu u našoj zemlji nije samo udvostručen uvoz hleba i pekarskih proizvoda, već i veći broj pekara od potreba domaćeg tržišta, kao i to što još uvek nema zakona o zanatstvu.
"Pekarstvo u Srbiji se suočava i sa 40 odsto više pekarskih radnji od optimalnog broja, ali i s nepostojanjem zakona o zanatstvu, odnosno zanatske komore. Povećanju uvoza smrznutog i polugotovog hleba i peciva u Srbiju doprinele su distribucija u trgovinskom lancima, pre svega ‘Lidlu’ koji ima svoju centralnu pekaru, kao i firme koje ovdašnje hotele i druge ugostiteljske objekte snabdevaju uglavnom smrznutim pecivom," ocenjuje predsednik Unije pekara Srbije Zoran Pralica.
On dodaje da u našoj zemlji postoji oko sedam hiljada pekara što premašuje realne potrebe, ali ističe da ne postoje podaci o tome koliko zaista ima proizvođača u ovoj oblasti.
"Tačan broj proizvođača se ne zna, jer nisu sve firme, odnosno preduzetnici registrovani na isti način. Ipak, i golim okom se može videti, naročito u Beogradu, da ima sve više pekara, procena je oko 40 odsto više od optimalnog u odnosu na broj stanovnika. Dnevno se u Srbiji proizvede 3,5 miliona vekni hleba, a godišnje se u našoj zemlji pojede u proseku nešto više od 100 kilograma hleba po stanovniku, što je tri puta više od proseka u Evrop,", ukazuje Pralica.
Pralica takođe ocenjuje da bi država trebalo da se posveti pekarstvu više i usvoji zakon o zanatstvu posebno napominjujući da je neophodno da postoji zanatska komora jer bi jedino tako, ukazuje, pekarstvo moglo da se poboljša u našoj zemlji i dovede na odgovarajući nivo.
Izvori
Tagovi
Autorka