Granica uzgajanja riže na severu Evrope se sve više pomera, a najinteresantnije su brdske sorte koje ne zahtevaju potapanje polja.
U poslednje dve decenije u Evropi se sve više uzgaja suv pirinač, bez potapanja polja. Promenom klimatskih uslova gornja granica uzgoja se pomera na sever pa sada uzgajivače imamo i u Austriji.
Ovakva tehnika ne zahteva velike količine vode i zbog tog ima mali uticaj na životnu sredinu, smanjuje troškove i eliminiše korove sa kojima se stalno bore poljoprivrednici koji se bave organskom proizvodnjom.
Pre setve obavlja se priprema zemljišta. To možemo uraditi konvencionalnom, klasičnom, metodom kao pripremu za kukuruz, a drugi je minimalna tehnika obrade.
Zahvaljujući osobinama pirinča, minimalni način obrade je našao mnogo poklonika, ali zahteva posedovanje specijalnih poljoprivrednih mašina. Tako se smanjuju troškovi proizvodnje te skraćuje vreme. Najvažnije je da se ostaci prethodnog useva usitne i plitko zaoru. To će povećati sadržaj organske materije u zemljištu. Priprema zemlje ne treba biti dublja od 15 cm, ali treba površinu da izravnamo sa blagim nagibom.
Pokazalo se da je uvođenje pirinča u plodored veoma dobro, naručito kada se rotira sa pšenicom, kukuruzom i mahunarkama.
Plodored je posebno važan u vremenima kada su poskupeli sav repromaterijal
Setva se obavlja običnim sejačicama u uske redove tokom proleća, u aprilu i maju, u vlažnu zemlju na dubinu od dva do tri centimetra. Za nicanje je neophodna temperatura iznad 12ºC, a optimalne za rast i razvoj su iznad 20ºC. Najinteresantnije su brdske sorte koje dobro podnose niske temperaturne vrednosti, imaju kratak vegetacijski period i njih nije potrebno uzgajati u potopljenim poljima. Količina semena se kreće i do 240 kg/ha. Kada setvu obavljamo u uske redove manja je zakorovljenost.
U ovakvom sistemu uzgajanja za pirinač se potroši oko 40 odsto manje vode nego za kukuruz. Navodnjavanje se obavlja kada biljke imaju između tri do četiri lista. Ovo je kritična faza kada je neophodna vlaga u zemlji.
Uz pravovremeno navodnjavanje i sprečavanje razvoja korova prosečan prinos se kreće oko osam tona po hektaru. Organski pirinač uzgojena na ovaj način postiže zadovoljavajuću cenu, a subvencije od strane pojedinih država dodatno povećavaju finansijsku isplativost.
U Evropi je Italija najveći proizvođač pirinač, ali se to tamo radi na potopljenim poljima.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka