Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Seme za setvu
  • 21.08.2020. 16:00

Zašto je deklarisano seme pšenice najsigurniji izbor za setvu?

Deklarisano seme, osim zaštite biljaka od bolesti, omogućava i bolji kvalitet i rod. Nažalost, više od 50 odsto površina pod pšenicom u Srbiji posejano je nedeklarisanim odnosno 'semenom sa tavana'.

Foto: Bigstock/grigorenko
  • 629
  • 130
  • 0

Žetva pšenice završena je pre mesec dana, a ratari vrlo uskoro moraju početi da se spremaju za novu setvu. Ozimi usevi ove ratarske kulture trebalo bi da budu posejani u toku sledećeg meseca. Kako bi prinosi sledeće godine bili dobri, a kvalitet zadovoljavajuć, vrlo je važno da seme koje se seje bude deklarisano.

Deklarisano seme, osim zaštite biljaka od bolesti, omogućava i bolji kvalitet i rod. Nažalost, više od 50 odsto površina pod pšenicom u Srbiji posejano je nedeklarisanim odnosno 'semenom sa tavana', navodi saradnik semenske kuće "BSP" iz Srbobrana prof. dr Miroslav Malešević za Agroklub. To je, kaže, loš pokazatelj jer takva proizvodnja istovremeno znači da je zaštita semena nepouzdana.

Koju sortu pšenice odabrati za setvu?

"Kvalitet nedeklarisanog semena nije najpouzdaniji, klijavost, energija klijanja, čistoća nisu provereni u laboratorijskim uslovima i samim tim ta semena ne mogu da budu sertifikovana. Postoji verovanje kod mnogih proizvođača da oni ništa ne gube time što će posejati svoje seme. Međutim, tako mnogo rizikuju", ukazuje Malešević.

Zašto ne koristiti nedeklarisano seme?

I prinos je niži pri upotrebi netretiranog semena, uglavnom je rod takvog semena manji za oko 10 do 15 odsto, dodaje naš sagovornik. Zato se u tom slučaju, mora upotrebiti više semena po jedinici površine, tako da kada se sve to uzme u obzir proizvođači prave jako malu uštedu kada sami koriste svoje seme.

Nedeklarisano seme, takođe, može izazvati pojavu različitih bolesti kod pšenice, a neke od najopasnijih su fuzarijum i glavnica što dalje ima za posledicu da se takav prinos ne može primenjivati ni u ishrani, jer je štetan i za ljude i za životinje. Nasuprot tome, deklarisano seme povećava sigurnost proizvodnje, napominje Malešević.

Reč stručnjaka: "Tavansko" ili deklarisano seme?!

"Kod deklarisanog semena ne može doći do pojave bolesti koje se prenose semenom. Semenska proizvodnja je od početka do kraja pod kontrolom ako se koristi tretirano seme. Nije svake godine isto povećanje prinosa. Ove godine nije bilo bolesti i ta razlika između deklarisanog ili nedeklarisanog semena nije bila uočljiva. To može da se uoči samo u ogledima gde je posejana i jedna i druga vrsta semena. Međutim, svakako je seme koje je tretirano seme koje povećava prinose i kvalitet."

Važnost fungicida

Iako se dosta proizvođača odlučuje za 'seme sa tavana', ne bi trebalo da ga sami tretiraju. Seme za setvu mora da se tretira fungicidom i to ne bilo kakvim već onim koje je namenjeno za tu svrhu upravo zbog činjenice da se na površini zrna nalaze brojni mikoroorganizmi od kojih su mnogi patogeni i mogu da prouzrokuju pojavu bolesti koje se prenose semenom.

Systiva® - prvi fungicid kojim tretiramo seme a štitimo list

"Zbog toga je vrlo važno da se u procesu dorade semena obavi i ta vrsta zaštite odnosno nanošenje tih fungicida koji će štititi zrno i mladu biljku sve dok ona ne pronikne i ne počne samostalno da se hrani iz zemljišta. Postoje brojni fungicidi, ali nisu svi u istoj meri efikasni prema tim prouzrokovačima bolesti pa je zbog toga važno da se tretiranje uradi u doradnim centrima. Sa druge strane, vrlo je važna ravnomernost nanonšenja tog sloja fungicida na površinu zrna, treba da obuhvati celo zrno i ne samo neki deo i to je razlika između onoga što čine proizvođači sami rade kada tretiraju seme i dorade u doradnim centrima, jer poljoprivrednik ne može sam nikada da obavi tretiranje kao što to može savremena mašina", napominje Malešević.

Tretiranje semena, dodaje naš sagovornik, ne bi trebalo da izazove nus pojave i neželjene efekte jer fungicidi imaju svoj rok postojanja u zemljištu, posle određenog vremena se razlažu i nestaju, te ukoliko se preparat primenjuje po uputstvu ne bi trebalo da postoji bojazan od negativnih posledica.

Odlučite se za saradnju sa doradnim centrima

Trenutno je fungicid na bazi terrasil tebukonazola u najvećoj meri zastupljen u upotrebi tretiranja semena za setvu. Kako bi se sprečilo individualno tretiranje semena trebalo bi obustaviti plasman malih pakovanja fungicida za zaštitu semena koja su sada proizvođačima dostupna u poljoprivrednim apotekama.

"To je jedna od mera koja bi mogla da utiče na to da se ratari više okrenu saradnji sa doradnim centrima i kupovini deklarisanog semena. Jedno vreme nije bilo tih manjih pakovanja u prometu, nego je moglo samo preko doradnih centara da se dođe do deklarisanog semena. Mislim da je dozvolom toga izgubljena kontrola nad prometom i onda tu nastaju takođe ovi problemi."

Mešanje sorti?

Međutim, prema mišljenju našeg sagovornika, postoji i opravdanje za proizvođače koji su izgubili poverenje u pojedine dorađivače semena, te ne žele da kupuju deklarisano seme.

Loš kvalitet pšenice - očekuju se jače kontrole

"Moram da priznam da je malo popustila i kontrola nad deklarisanim semenom. Ne vodi se dovoljno računa u pojedinim laboratorijama o semenskim kvalitetima i onda su se mnogi proizvođači uverili da im je lepše na izgled njihovo seme nego seme koje kupe kao deklarisano. Tu ima i toga da ima dosta propusta u doradi semena kod pojedinih doradnih centara. Ratari su izgubili to poverenje i jako je postala visoka ta upotreba nedeklarisanog semena. Postaje problem što se ne zna identitet sorti i dolazi do mešanja sorti i gubi se potencijal za prinos određene sorte", navodi Malešević i dodaje da očekuje da će se taj problem rešiti u trenutku kada država donese mere da se pšenica razvrstava i plaća po kvalitetu.


Tagovi

Setva pšenice Deklarisano seme Tretiranje semena za setvu Miroslav Malešević Selektovanje semena Tretiranje fungicidima Semenske kuće Kontrola semena


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.