• Uzgoj šarana
  • 22.04.2019. 14:00
  • Pčinjski okrug, Vranje

Goran Tasić: Uzgoj šarana ima perspektivu u Pčinjskom okrugu

Goran Tasić na brdu iznad svoje kuće izgradio je ribnjak za uzgoj šarana. U slatkoj izvorskoj vodi koju je doveo iz susednog Bujkovca, sela udaljenog dva kilometra od njegovog, već se "brčka" riblja mlađ šarana različite težine koju je nabavio iz ribnjaka u okolini Bojnika i Ečkoj.

Foto: Gordana Nastić
  • 521
  • 246
  • 0

Goranu Tasiću, iz sela Korbevac kod Vranjske Banje, poljoprivreda je oduvek bila sporedno zanimnje. To mu, međutim, nikada nije zasmetalo da u ovoj privrednoj grani ostvari najbolje rezultate. Na njegovoj zemlji uspeva sve i još bolje rađa. Sa žitaricama godinama ostvaruje željene prinose. Nije ništa manje uspešniji i u voćarstvu i povrtarstvu. Bavi se i organskom proizvodnjom. Od skoro na dve parcele uzgaja lavandu i heljdu. Polako ali sigurno svoje domaćinstvo pretvara u etno. I ne samo to.

Šta utiče na randman mesa šarana

U sagrađeni ribnjak uselio šarane

Stigao je u međuvremenu, da na brdu iznad svoje kuće izgradi ribnjak za uzgoj šarana. U slatkoj izvorskoj vodi koju je doveo iz susednog Bujkovca, sela udaljenog dva kilometra od njegovog, već se "brčka" riblja mlađ šarana različite težine koju je nabavio iz ribnjaka u okolini Bojnika i Ečkoj.

"Na ideju da napravim ribnjak došao sam kada sam otišao kod mog prijatelja u Ćupriju da kupim divlje svinje. Tada mi je pokazao svoj ribnjak i ispričao kako se to radi. Odmah sam shvatio da tu ima perspektive i poželeo sam da se i sam oprobam i u ovom poslu", priča Goran.

Izgradnja ribnjaka na 400 metara kvadratnih, međutim, uopšte nije bila laka. Pogotovo kada je trebalo iskopati ogromnu jamu za smeštaj šarana. Taj deo posla je za njega bio najteži. A kada je došla na red izgradnja platforme za hranjenje riba tu je ponovo došla do izražaja njegova kreativnost. Zasukao je rukave i od najboljeg drveta do kog je mogao da dođe svojom rukom je sagradio platformu kojoj se dive i prolaznici i putnici namernici.

U našoj zemlji postoje idealni geografski uslovi za gajenje slatkovodne ribe (Foto: Gordana Nastić)

Za izgradnju šaranskog ribnjaka ne treba mnogo novca

Goranu nije bilo potrebno mnogo novca za izgradnju ribnjaka jer nije morao da radi betonažu kao što je to slučaj kod pastrmskih.

"Mislim da sam stvorio dobre uslove za uzgoj ove vrste ribe. Imam čistu izvorsku vodu i veliku želju da uspem. Na teritoriji Pčinjskog okruga ima nekoliko pastrmskih ribnjaka koji funkcionišu, a ni jedan za uzgoj šarana. Upravo tu vidim svoju šansu na ovdašnjem tržištu. Sve je više i ljubitelja ribljih specijaliteta na ovom području koji od šarana spremaju raznovrsne đakonije. To je opet nova šansa za nas koji uzgajamo ovu vrstu ribe", navodi Goran.

Kavezni sistem za razvoj ribarstva

U našoj zemlji postoje idealni geografski uslovi za gajenje slatkovodne ribe. Poslednjih godina uzgoj ribe u ribnjacima je jedan od najprofitabilnijih poslova u zemlji. Na jedan uložen dinar zarađuje se još jedan.

Uloženi novac može da se vrati u naredne četiri godine. To i nije dug period kada se uporedi sa povraćajem novca u nekim drugim delatnostima. I tržište je sigurno. Biće još veće jer se broj ljudi koji uvršćuju ribu u svoj jelovnik stalno povećava. Toga je Goran pogotovo svestan i on čini sve da sebi obezbedi valjanu poziciju na tržištu.
U ishrani šarana ne koristi koncentrate. Želi da se kvalitetom izbori za svoje kupce. Šarane hrani kuvanom pšenicom, kukuruzom i koncentratom koje sam pravi od žitarica koje je proizveo na svojim njivama.

Uloženi novac u ribnjak može da se vrati u naredne četiri godine (Foto: Gordana Nastić) 

Ribnjak možemo smatrati poljoprivrednim zemljištem

Na takvoj vrsti ishrane u gazdinstvu Tasić, posebno insistira Nada Lazović Đoković, stručnjak za ratarstvo u vranjskoj Poljoprivrednoj stručnoj službi.

"U proizvodnji šarana mora da se vodi računa šta da se koristi od hrane i koliko to košta. Zato je najbolje ribu hraniti žitaricama i ekstrudiranom hranom sa razmerom 85% žitarica i 15 % ekstrudirana hrana. Ovakav način ishrane podrazumeva i kontrolu ribnjaka. Tu se pre svega misli na stalno praćenje vode, iskorišćavanje prirodne hrane, đubrenja jezera, način i vreme krečenja, nasad ribe, da li se u jezeru nalazi mlađ, da li se riba mrestila ili nije", ističe Lazović Đoković. 

Ekstrudirana hrana je kako je rekao drugačija i ona se koristi u momentima kada su velike toplote i nema prirodne hrane i kada jezero ne može da se đubri kako bi se razvijao plankton.

Akvaponika - novi pomak u proizvodnji biljaka i ribe

Ribnjak, kako pojašnjava, možemo smatrati poljoprivrednim zemljištem koje je pokriveno vodom i na kome se stvara određena bio masa. Da bi se stvorili što povoljniji uslovi za uzgoj ribe sva raspoloživa fitomasa i zoomasa mora se upotpunosti iskoristiti za ishranu šarana, što je osnova jeftine proizvodnje u šaranskim ribnjacima. Važnu ulogu ima i primena agrotehnike koja omogućava povećanje fitomase, a time preko hranjenja ribe i povećanje produktivnosti ribnjaka.

"Koliko i kakvim đubrivima treba đubriti ribnjak mora pokazati hemijska analiza zemljišta, dna i vode. Prihranjivanje šarana u ribnjaku vrši se na određenim mestima koji su označeni kolcima. Broj takvih hranilišta određuje se prema veličini ribnjaka i intenzitetu proizvodnje, a oni moraju biti na dubini od 1 do 1,5 m gde su donekle zaštićeni od vodenih ptica", naglašava Lazović Đoković.


Foto prilog


Tagovi

Ribarstvo Uzgoj šarana Ribnjak Riblja mlađ Uzgoj žitarica Hemijska analiza zemljišta Prihranjivanje šarana


Autorka

Gordana Nastić

Gordana Nastić

Dugogodišnja novinarka, koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.