Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uvoz i cena ribe
  • 18.12.2019. 10:00

Srbija ima 15.000 hektara ribnjaka, a uvoz ribe godišnje košta 50 miliona evra

Cena ribe, kako kažu u ribarnicama, nije povišena iako je u toku božićni post kada se ova namirnica često kupuje, a takođe se 19. decembra slavi Sveti Nikola, jedna od najvećih slava u Srbiji kada je na slavskoj trpeži riba neizostavna.

Foto: Depositphotos/robert_g
  • 524
  • 55
  • 0

Riba se kupuje u poslednjih nekoliko dana u većim količinama, ali je u ribarnicama cena ostala ista, a mnoge su najavile i popuste u zavisnosti od toga kolika je količina u pitanju. Šaran se trenutno može kupiti po ceni od 449 dinara po kilogramu, dok šnicle od šarana koštaju 779 dinara. Som se može pronaći za 1.190 dinara, dok je kilogram kečige 950, pastrmke 625, orade 848, brancina 799, lignje su 730, skuša 858, a oslić 450 dinara.

Najvažniji uslovi za podizanje pastrmskih ribnjaka

Najveća potražnja za ribom uoči Svetog Nikole i u toku božićnog posta

U ribarnicama navode da je najveća potražnja za ribom upravo u ovom periodu godine kada je vreme božićnog posta i uoči Svetog Nikole.

U DTD "Ribarstvo", kako navode, statički podaci pokazuju da jedan stanovnik u Srbiji u toku godine pojede prosečno 5,4 kilograma, a u svetu je taj prosek mnogo veći i iznosi oko 20 kilograma po osobi na godišnjem nivou. U susednim zemljama je nešto bolja situacija, te je u Bosni i Hercegovini  prosečna potrošnja po jednom građaninu godišnje 6,1 kilogram, u Hrvatskoj 12,7, Sloveniji 11,2, Crnoj Gori 9,7 kilograma.

Godišnja proizvodnja ribe u svetu je oko 52,5 miliona tona ribe, a u novčanoj vrednosti ta količina iznosi više od 100 milijardi dolara. Ribarstvo u Evropskoj uniji (EU) na godišnjem nivou ostvari promet od oko 2,8 milijardi evra, dok se u Srbiju u toku jedne godine uveze ribe u vrednosti od više od 50 miliona evra.

Statistički podaci pokazuju da ribarstvo u nacionalnom bruto društvenom proizvodu u Srbiji učestvuje sa oko 0,07 odsto, a u našoj zemlji 1.850 osoba radi u ovoj privrednoj grani.

"Po zvaničnoj statistici, u našoj zemlji riba se gaji na oko 15.000 hektara, pod pastrmskim ribnjacima je svega 17 hektara, godišnje se proizvede do 15.000 tona ribe, naša zemlja dve trećine potrebne ribe uvozi," navodi koordinator Nacionalnog tima za preporod sela Srbije agrarni analitičar Branislav Gulan.

Proizvodnja ribe - profitabilna delatnost u Srbiji za koju nema interesovanja

Ribarstvo bi u Srbiji moglo da bude profitabilno, ali nema interesovanja

Međutim, on dodaje da su procene da je pod ribnjacima oko 30 odsto površina više od zvaničnih zbog ribnjaka koji nisu registrovani.

“Osim onih koji nisu registrovani, ima i novih, u poslednjih nekoliko godina izgrađenih, malih porodičnih šaranskih i pastrmskih ribnjaka, o čijim površinama i prinosima nema podataka. Stručnjaci smatraju da bi se ribnjaci kod nas mogli proširiti čak za 100.000 hektara”, ocenjuje Gulan.

Gulan ukazuje da bi se od ribarstva u našoj zemlji moglo dobro zaraditi, ali da ne postoji interesovanje za ovu privrednu granu.

"Proizvodnja ribe je profitabilna delatnost za koju kod nas nema interesovanja. Naša zemlja ima velike mogućnosti za ribnjački uzgoj šarana i pastrmke, koje češće jedemo u vreme posta i verskih praznika. Tada se retko ko interesuje za poreklo ribe. Statistika kaže da samo trećinu šarana i pastrmke proizvedemo sami. Drugu trećinu te ribe uvezemo iz zemalja u okruženju, a morsku i iz najudaljenijih krajeva sveta," navodi on.

Gulan dodaje da se po jednom hektaru u našoj zemlji proizvede oko 850 kilograma ribe ističući da bi ta proizvodnja mogla da se poveća na 1.500 kilograma po hektaru, piše Dnevnik.


Izvori

Dnevnik.rs


Tagovi

Riba Cena Uvoz Uvoz ribe Branislav Gulan


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija u Beogradu, na putu za pijacu Vidikovac 😃