Veterinarska stanica Valjevo pre par meseci dobila je dva nova digitalna aparata za određivanje biohemijskih parametara iz krvi i mleka preživara.
Uz pomoć novog, digitalnog, sistema za sada su analizirane životinje sa četiri farme na nivou Kolubarskog okruga, koje se aktivno bave uzgojem krava. Ova dva aparata veoma su značajna kao pomoćno sredstvo u procesu utvrđivanja metaboličkih profila kod preživara. Uz pomoć ovog novog sistema za sada se rade analize na 12 parametara, ali ima mogućnosti i za mnogo više.
"Farmer nam se može javiti ukoliko životinje imaju određene probleme, poput problema sa somatskim ćelijama u mleku ili sa bakterijama. Takođe, česti su digestivni problemi, odnosno, problemi sa varenjem ili sa sterilitetom. Podaci na nivou Srbije pokazuju da tek oko 50% krava ostaje steono. Životinja može imati i probleme sa lokomotornim sistemom, sa kretanjem, papcima i sve je to vezano za fiziologiju životinje", objašnjava Božidar Milić, veterinar.
Ipak, najčešći problemi sa kojima se farmeri suočavaju su način držanja i ishrana krava. S obzirom da su životinje opterećene svojom genetikom, odnosno, selekcijom, kako bi davale što više mleka i potomstva, neophodno je posvetiti posebnu pažnju njihovoj ishrani. Određena receptura, odnosno, način ishrane značajno utiče na promene sastava krvi životinje, mleka i mesa.
"Praktični saveti koje farmeri dobijaju od nas veternara nakon analiza, odnose se pre svega na to šta i kako da rade i kako da postupaju sa životinjama. Ovo je naročito važno kada je ishrana u pitanju. Ona je jako kompleksna i traži ozbiljnu saradnju između stručnjaka i farmera", naglašava Milić. "Pravilna ishrana mora biti u stručnima, da ne kažem naučnim okvirima. Male razlike u načinu ishrane ili male greške koje se dešavaju, mogu da naprave velike probleme, a toga farmeri često nisu svesni".
Sa pravilnom analizom mnogo se dobija. Pre svega, može se sagledati zdravstveno stanje životinja, zatim njen fiziološki status, a na osnovu toga može se videti šta to može da se koriguje u njihovom obroku, odnosno, šta treba da uđe u sastav ishrane proizvodnih grla.
"Često imamo situaciju da poljoprivrednici ulažu veliki trud, daju velika sredstva za nabavku hrane za preživare, a rezultata nema. A ako se poslušaju stručnjaci, mogu se uz manji trud i manja ulaganja, čak i jeftiniju ishranu, dobiti bolji rezultati u proizvodnji mleka i mesa", savetuje Milić.
U Valjevu postoji saradnja sa Udruženjem veterinara. Velika praksa udružena sa velikim iskustvom i sve to na međunarodnom nivou. Ono što treba znati je da ovaj posao ne može raditi pojedinac, ovde mora da postoji timski rad. Trebalo bi da postoje timovi koje čine veterinari i stočari. Njihov zadatak je da procene stanje na farmi, odnosno, sve aspekte proizvodnje mleka, načina držanja životinja, kvalitet grla, starost, faze laktacije, zasušenja i steonost.
Mnogo podataka potrebno je obraditi i oni se unose u određene tabele, zatim se vrši biohemijska analiza krvi životinje i mleka i na osnovu svih tih parametara koji se kombinuju, dolazi se do precizne informacije o metaboličkom statusu zapata, odnosno, svakog grla posebno. Tek tada se daje nalaz i mišljenje i farmeru sugeriše šta i kako da uradi kako bi poboljšao svoju proizvodnju.
Praksa u kojoj je veterinarska medicina bila okosnica u uzgoju stoke, uz isključivu opservaciju pojedinačnih grla, odavno je napuštena u svetu. U savremenoj proizvodnji i savremenom mlekarstvu, zdravstvenoj zaštiti životinja, samim tim i zaštiti ljudi, mnogo je faktora od ključnog značaja. To su pre svega ekonomska i socijalna situacija, ali i klimatski faktori.
Preventiva na stručan i naučni način podrazumeva da veterinarske službe postaju savetodavno - analitičko telo, koje će organizovati proizvodnju mleka i mesa u okvirima ekonomskih faktora, na najbolji mogući način, a da se pri tome izbegne forsiranje životinja preteranim fizičkim iscrpljivanjima, što takođe, vodi otklanjanju zdravstvenih problema.
Tagovi
Autorka
Vladeut Bošnjak
pre 6 godina
У ветеринарским апотекама продају антибиотике, не у пољопривредним. Конкретно - знам ветеринарску станицу у којој раде полуписмени техничари који продају антибиотик Пенстреп кад год им неко затражи (антибиотик је широког спектра дејства и на терену га зову "комбинована инекција"). Ти исти техничари раде апсолутно све с тим што на папиру имају 3 ветеринара која као раде (воде се да раде али их нема на терену) да би један од тих техничара, иначе власник службе, могао да држи станицу и узима прилично велики новац од државе на име програма мера. Такође, тај исти власник техничар је био у талу са до скорашњим ветеринарским инспектором који је, напокон, после више година корупције ухапшен! Међутим, пуштен је на слободу и чека да се врати на посао....јачи него икада!!! Хоћете ли још пикантерија с терена?!
sanjaVA
pre 6 godina
Nisam sigurna da su veterinari ti koji stvaraju problem, bar ono što sam ja imala prilku da čujem, a odnosi se na zloupotrebu antibiotika, da se ograničim na taj segment. Prblem je što je davno država dozvolila da se antibiotici za životinje kupuju u poljoprivrednim apotekama i da svako može to koristiti za svoju stoku kako misli da treba, a ne kako mu veterinar kaže... Znači, rešenje je da se lečenje vrati pod okrilje struke...
Vladeut Bošnjak
pre 6 godina
Тако је - не искључују једни друге већ ветеринари искључују агрономе. Злоупотреба антибиотика је велика јер се ветерином на терену баве разне индивидуе са и без диплома, опет захваљујујући појединим ветеринарима који им својим потписима дају легитимитет. То је тако видљиво на терену....... Управа за ветерину мора да се потпуно демонтира и успостави нов систем са новим људима јер овако како се сада ради, никуда стићи нећемо...
sanjaVA
pre 6 godina
Kolega, mislim da jedni druge ne isključuju... Poenta je baš da veterinari treba da budu uključeni više, jer je zloupotreba antibiotika velika i bez kontrole... A i u tekstu se navodi da sa farmerima treba da sarađuje tim, veterinar i stočar...
Vladeut Bošnjak
pre 6 godina
Колегинице, ветеринари се баве ветеринарском медицином а не организацијом производње млека и меса. То су одувек свуда радили агрономи....