Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mlečno govedarstvo
  • 11.10.2018. 18:30

Proizvodnja mleka uz - laste

Laste su verni pomoćnici porodici Petković iz Velike Plane, koja se trudi da opstane u mlečnom govedarstvu, iako je "mleko jeftinije od litra kisele vode", kako kaže baka Dušanka.

Foto: Flickr / Tim Gorman
  • 1.086
  • 83
  • 0

Kao po nekom ekološkom pravilu, lastavice i goveda na našim prostorima vekovima dele životnu sredinu. Ova živahna ptica selica, karakterističnog leta i cvrkuta, svoje zemljano gnezdo svija na bočnim zidovima štala - uz samu tavanicu. Znajući za takvu naviku lasta, Društvo za zaštitu ptica Srbije organizovalo je ove godine takmičenje pod nazivom "Domaćinstva koja su laste izabrale". Od ukupno 96 prijavljenih, takmičarska komisija prebrojala je najveći broj gnezda u dve štale domaćinstva Aleksandra i Sanje Petković iz Velike Plane. Za suživot brojnih generacija lasta sa njihovim govedima - dodeljena im je robna nagrada od dve tone kukuruznog zrna.

Petkovići imaju više od 80 lastavičjih gnezda

Laste kao kućni ljubimci

Po telefonskom dogovoru krećemo u posetu domaćinstvu Petković. Na dvorišnoj kapiji nas dočekuje najstariji član, baba Dušanka, a odmah zatim po srpskom seoskom običaju bivamo posluženi hladnom vodom i slatkom od trešanja. Baba Dušanka nam se izvinjava što sin i snaha nisu mogli da nas sačekaju, jer su zbog najavljene kiše morali da odu na njivu i sakupe seno.

"Šta da vam kažem o lastama? One su u ovim štalama imale gnezda i pre pet decenija, kada sam udajom došla u ovo domaćinstvo. One su nam drage kao i naše mlekulje, junice i telići. Ništa nam ne smetaju, a mnogo nam koriste, jer se hrane muvama kojih tokom letnjih meseci ima u izobilju. Takođe, one su i naši kućni ljubimci poput pasa i mačaka", kaže nam Dušanka i sama predlaže da nastavak svoje priče usmeri na osnovnu delatnost domaćinstva - proizvodnju mleka.

Nagrada
Priznanje za Petkoviće (Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije)

Prodaja sira povećala stado

Ostala je, kaže, rano bez muža, pa je morala da obavlja i muške poljoprivredne poslove - vožnju traktora, utovar i istovar sena.

"Naše domaćinstvo već godinama ima oko 20 krava muzara i isto toliko, što telića, junica i bikova za tov. Broj stoke smo postepeno povećavali, tako što smo prihodovali proizvodnjom i prodajom sira na okolnim pijacama. To je bio sir za priču, pravljen sirilom који sam sama proizvodila od takozvanog sirišta teleta, jagnjeta ili jareta. Od zarade smo kupovali zemlju i mehanizaciju, žensku telad smo ostavljali za priplod, a mušku u tov", objašnjava nam Dušanka razvojni put svog domaćinstva.

Kako se pravi sirilo?

Odmah po klanju teleta, jagnjeta ili jareta, sa trupa se odseče sirište, isprazni njegova sadržina, ispere i posoli. Zatim se naduje, zaveše i na promajnom mestu suši dva meseca. Osušeno sirište ima svetlo-žutu boju i posle pranja hladnom vodom seče se na komadiće veličine dva-tri centimetra. U dve litre prokuvane i ohlađene surutke doda se 20 grama isečenog sirišta i 100 grama kuhinjske soli. Dobro se promeša i ostavi na temperaturi od 30 do 35 stepeni najmanje dva dana. Posle toga tečnost se procedi kroz gusto cedilo i upotrebljava za podsirivanje mleka.

Mleko nije socijalna namirnica

Već deceniju i po Petkovići ne proizvode sir, već sve pomuzene količine mleka isporučuju mlekari Granice u Mladenovcu. Uz raznovrsnu ishranu i dobre genetske potencijale krava simentalske rase, godišnje po grlu pomuzu između 6.000 i 7.000 litara mleka, čijom cenom nisu zadovoljni.

"Da sami ne proizvodimo stočnu hranu i ne dobijamo državne premije, odustali bismo od proizvodnje mleka. Tako pokrivamo troškove, a od stočnog podmlatka ostane i neka zarada. Po mom mišljenju, mleko ne bi trebalo da bude socijalna namirnica, a ono to već duže vreme jeste, jer je jeftinije od litra kisele vode", naglašava Dušanka i nada se u ostvarenje novih želja i planova.

Nova farma "vezuje" unuka za selo

Kako dodaje, celo domaćinstvo radi i živi od poljoprivrede, a posebno hvali unuka: "Unuk je odličan učenik, ali nam je obećao da će po završetku srednje škole ostati na domaćinstvu, samo ako izgradimo novu prostranu farmu i osavremenimo proizvodnju. Pokušaćemo na sve načine da mu ispunimo tu želju, pa se već raspitujemo kod banaka za uslove kredita, ali očekujemo i pomoć od države da bespovratnim sredstvima stimuliše mlade poljoprivrednike".


Tagovi

Laste i stočarstvo Ekološko govedarstvo Proizvodnja mleka


Autor

Miodrag Palić

Više [+]

Dugogodišnji novinar kao i urednik, štampanih i elektronskih medija, bogat iskustva u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije.