Pretraživanje tekstova
Izvoz domaće junadi stao je odavno, naročito planirane količine za Tursku. Zbog toga, stočarima je ponuđena državna razmena teladi za kukuruz. Međutim, u jednom momentu, nastupio je zastoj u razmeni, pa su pojedini stočari svoje životinje prodavali klanicama, po znatno nižoj ceni.
Državne robne rezerve, posle dužeg perioda, preuzele su 800 grla junadi, od 3.500 planiranih, u zamenu za merkantilni kukuruz. Cena na tržištu junadi porasla je sa nekih 1,8 na oko 2,1 evra po kilogramu žive mere. Mnogi stočari ovim su zadovoljni, jer im je država računala kilogram oko 2,2 evra, a klanice bi im platile oko 1,9 evra po kilogramu, pišu Novosti.
Izvoz domaće junadi stao je odavno, naročito planirane količine za Tursku, tačnije 5.000 tona junetine. Zbog toga, stočarima je ponuđena državna razmena teladi za kukuruz. Kako je u jednom momentu, nastupio zastoj u razmeni, pojedini stočari svoje životinje prodavali su klanicama, po znatno nižoj ceni. Tako da su proizvođači izračunali da su u gubitku i do 300 evra po grlu stoke, zbog lošeg otkupa.
Kako smo ranije pisali, pandemija je mnoge akcije nadležnih institucija stopirala, pa tako i razmenu merkantilnog kukuruza za živu junad.
Poljoprivrednici, kao i u većini slučajevu moraju da čekaju, ali poljoprivreda ne čeka nikog. Ipak, umesto na setvu, stočari novac trošili su na hranu za životinje. To je i razlog, zašto su se mnogi odlučili da svoju stoku prodaju klanicama, jer sa dužim zadržavanjem stoke u štali, rastu i njeni troškovi održavanja - hranidbe.
Podsetimo, pošto proizvođači nisu bili zadovoljni zbog obustavljanja izvoza junetine za Tursku od početka prošle godine, Republička direkcija za robne rezerve raspisala je javni poziv za prikupljanje zahteva za razmenu 17.000 tona merkantilnog kukuruza za tovnu junad. Još uvek nije poznato kada će to meso zaista i stići do Turske.
Tagovi
Otkup junadi Razmena za merkantilni kukuruz Izvoz za Tursku Stočari Uzgoj bikova Uzgoj junadi Robne rezerve Klanice Cena junadi
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Udeo bruto dodate vrednosti poljoprivrede u BDP-u Srbije je među najvećim u Evropi. Ako gledamo nominalni iznos BDV-a poljoprivrede ona je u Srbiji u 2023. godini iznosila 2,8 milijardi evra, to je četiri odsto BDP-a Srbije. To je na istom... Više [+]
Udeo bruto dodate vrednosti poljoprivrede u BDP-u Srbije je među najvećim u Evropi. Ako gledamo nominalni iznos BDV-a poljoprivrede ona je u Srbiji u 2023. godini iznosila 2,8 milijardi evra, to je četiri odsto BDP-a Srbije. To je na istom nivou BDV-a koji je ostvarila Danska. Međutim, vrednost poljoprivredne proizvodnje Danske je iznosila 12,7 milijardi evra. Vrednost poljoprivrednih usluga u Srbiji je četiri puta manja od iste u Danskoj (681 prema 173 miliona evra). U strukturi poljoprivrede Srbije je dve trećine biljna proizvodnja, a jedna trećina stočarska, dok je u Danskoj suprotno. Ukupna proizvodnja stočarskih proizvoda pet puta je razvijenija u Danskoj, posebno u svinjogojstvu. #uzgojsvinja
Foto: Pixabay