Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stajnjak
  • 18.04.2020. 12:00

Svaka vrsta stajnjaka ima svoje prednosti, ali treba se čuvati na adekvatan način

Da bi stajnjak imao ujednačen kvalitet mora da prođe proces previranja da bi postao takozvani zgoreli stajnjak. Proces razgradnje lako rastvorljivih organskih materija se zaustavlja posle dva-tri meseca odležavanja na đubrištu u letnjem periodu.

Foto: Julijana El Omari
  • 1.478
  • 63
  • 0

Klasičan stajnjak je smesa čvrstih i tečnih materija domaćih životinja izmešan s prostirkom, a više ili manje prerađen radom aerobnih mikroorganizama. Stajnjak se može smatrati humusnim i bakterijskim, odnosno kompleksnim đubrivom, jer pored svih makroelemenata, sadrži mikroelemente. Takođe, sadrži i aktivne materije kao što je vitaminski B kompleks. Ako je dobro pripremljen, stajnjak sadrži približno 35 odsto trajnog humusa.

Hemijski sastav stajnjaka najviše zavisi od vrste životinja od kojih potiče, jer svaka vrsta ne vari hranu na isti način i ne pije iste količine vode. Goveđi stajnjak ima mnogo vode i teško se zagreva u procesu starenja. Sadrži i sluzave materije koje povećavaju koherentnost čestica. Mikrobiološka aktivnost nije intenzivna, iako svaki gram sadrži milione bakterija.

Izbor stajnjaka zavisi od tipa zemljišta

Ovčiji stajnjak ima povoljna fizička svojstva. Čestice nisu previše dispergovane i kapacitet za vazduh je povoljan. Odlikuje se velikim sadržajem azota i smanjenom količinom vode u poređenju sa stajnjakom drugih domaćih životinja. Mikroflorom je bogatiji od ostalih vrsta, pa je zato i vredniji.

Svinjski stajnjak ima povoljnu strukturu koja zavisi od načina ishrane svinja. Pri pretežnoj ishrani kabastom krmom, struktura mu je loša. To je 'hladan' stajnjak, koji se sporo mineralizuje i male je mikrobiološke aktivnosti.

Karakteristike i prednosti stajnjaka

Živinski stajnjak ima više hranljivih elemenata nego stočni, a najkvalitetniji je stajnjak od kokoši. Đubrivo životinja koje se hrane koncentratima sadrži više mineralnih materija od đubriva životinja koje jedu kabastu hranu.

Kako treba da izgleda mesto za odlaganje stajnjaka?

Mesto na kome se iz štale izbacuje stajnjak ne sme da bude u dolinama i jarugama da bi se izbeglo sakupljanje suvišne vode. Takođe, đubrište mora da ima ravno i nepropustivo dno kako bi se sprečilo oticanje hranljivih sastojaka iz stajnjaka. Podloga đubrišta se obično pravi sabijanjem donete gline ili betoniranjem.

Ukoliko stočar planira sakupljanje osoke - tečnog stajnjaka, izgrađeni protočni kanal do septičke jame mora da ima određeni slivni pad, kako se krupnije i lepljive čestice ne bi zadržavale na zidovima kanala.

"Na kvalitet stajnjaka u velikoj meri utiče i prostirka (stelja), jer upija tečne materije i vlagu. Najbolje su prostirke koje se lako razlažu i koje u sebi sadrže više hranljivih materija. Međutim, prilikom izbora prostirke ne odlučuje njen hemijski sastav, nego njena prikladnost za ležaj. Najpogodnija je prostirka od ozimih žitarica. Pogodna je i od jarih žitarica, ali se ona u praksi češće upotrebljava za ishranu. Pšenična slama može da upije dva i po puta veću količinu vode od sopstvene mase", kaže profesor dr Dragi Stevanović i dodaje da treba znati da previše slamnat i nezreo stajnjak može izazvati azotnu depresiju, naročito ako je vreme jako toplo i vlažno.

Topli način pripreme stajnjaka

Preporučuje se takozvani topli način pripreme stajnjaka, jer se njime uništava klijavost semena korova koje je neoštećeno prošlo kroz probavni sistem životinja i dospelo u stajnjak. Po tom postupku sveži stajnjak se u početku slaže rastresito, tako da je omogućen slobodan pristup kiseonika. To stimuliše rad aerobnih, termogenih bakterija, pa se temperatura stajnjaka ubrzo podigne i preko 60 stepeni.

Karakteristike i prednosti stajnjaka

"Nakon tri dana po podizanju ove temperature, masa stajnjaka se sabije, što dovodi do usporavanja bioloških procesa i snižavanja temperature. Ovaj način spremanja stajnjaka smanjuje gubitke organske materije i azota. Zreli stajnjak koji nastaje ovim postupkom naziva se 'plemeniti' stajnjak."

Koliko je potrebno vremena da stanjak 'odleži'?

Da bi stajnjak imao ujednačen kvalitet mora da prođe proces previranja da bi postao takozvani zgoreli stajnjak. Proces razgradnje lako rastvorljivih organskih materija se zaustavlja posle dva-tri meseca odležavanja na đubrištu u letnjem periodu, i posle tri do pet meseci odležavanja u zimskom periodu. Posle toga stajnjak treba izvoziti na njivu i odmah ga zaoravati.


Tagovi

Stajnjak Goveđi stanjak Kokošiji stajnjak Ovčiji stajnjak Svinjski stajnjak Dragi Stevanović Zgoreli stanjak Odležavanje stajnjaka


Autor

Miodrag Palić

Više [+]

Dugogodišnji novinar kao i urednik, štampanih i elektronskih medija, bogat iskustva u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije.