Izbor stajnjaka zavisi od tipa zemljišta

Kako objašnjava diplomirani inženjer poljoprivrede Vladica Stefanović zemljište koje se redovno đubri stajnjakom, barem svake treće godine, obrađuje se lakše i uz manju potrošnju goriva. Zbog relativno niske koncentracije hraniva, u sistemu intenzivne poljoprivredne proizvodnje, stajnjak treba kombinovati sa odgovarajućom količinom mineralnih đubriva, u skladu sa prethodno urađenom analizom zemljišta i potrebama useva.

Dobro pripremljen stajnjak približno sadrži 35% trajnog humusa

Klasičan stajnjak je smesa čvrstih i tečnih ekskremenata domaćih životinja, pomešan sa prostirkom manje ili više prerađen pod uticajem aerobnih mikroorganizama. Stajnjak može biti humusno, bakterijsko ili kompleksno đubrivo, a pored svih markoelemenata sadrži i mikroelemnte. Stajnjak sadrži aktivne materije kao što je vitaminski B-kompleks. Dobro pripremljen stajnjak približno sadrži 35% trajnog humusa. Hemijski sastav stajnjaka pretežno zavisi od vrste životinja od kojih potiče, zato što jer svaka životinja ne vari hranu na isti način i ne uzima jednake količine vode.

Goveđi stajnjak hladan, a konjski topao

Goveđi stajnjak sadrži mnogo vode i teško se zagreva u procesu vrenja. On poseduje sluzave materije koje povećavaju koherentnost čestica. Mikrobiološka aktivnost te vrste stajnjaka nije intenzivna, iako svaki gram sadrži milione bakterija. Goveđi stajnjak deluje sporo i naziva se još "hladnim" stajnjakom.

Konjski stajnjak ima manje vode, ali i veliki kapacitet za vazduh. Naziva se "toplim" stajnjakom, brzo deluje, pa je zato pogodan za hladna i teška zemljišta. Konji slabije usitnjavaju hranu od goveda, pa zato u konjskom stajnjaku ima više nesvarene organske materije koja dobro dođe bakterijama za hranu. Zbog većeg sadržaja mikroflore i nesvarene organske materije procesi razlaganja su intenzivniji nego u goveđem stajnjaku.

Ovčiji stajnjak bogat mikroflorom, svinjski preporučljiv za lakša zemljišta

Ovčiji stajnjak poseduje povoljna fizička svojstva i povoljan kapacitet za vazduh. Odlikuje se relativno visokim sadržajem azota, ali ima manje vode u poređenju sa stajnjakom drugih domaćih životinja. On je bogatiji mikroflorom je bogatiji od drugih vrsta stajnjaka, pa je zato i vredniji.

Svinjski stajnjak ima povoljnu strukturu koja zavisi od načina ishrana svinja. Pretežna ishrana kabastom krmom (struktura loša), to je hladan stajnjak, sporo se mineralizuje i poseduje male biološke aktivnosti, pa je preporučljiv pre svega kod lakših zemljišta.

Živinski stajnjak je bogatiji hranivima od stočnog stajnjaka i ubraja se u koncentrovana đubriva. Kada je reč o tom stajnjaku, treba istaći da je hranivima najbogatije đubrivo kokošaka.